Kako prepoznati trovanje hranom i koji su uzročnici

Sve nas je barem jednom u životu zabrinula iznenadna mučnina i povraćanje. Prvo pitanje koje smo si tada postavili je “je li viroza ili sam nešto krivo pojeo/la?“ Ne zaboravimo i na momentalni trudnički strah. Ove simptome mogu uzrokovati različiti faktori, a mi vam donosimo kako u moru njih, prepoznati trovanje hranom.

Ljeto je počelo, a time je i povećana šansa za trovanje hranom. Sunčane i tople dane često povodimo vani pa vjerujemo da ćete ih iskoristiti i za koji ručak na otvorenom, poput piknika ili roštilja. Međutim, visoke temperature idealni su uvjeti za rast i razmnožavanje patogenih bakterija koje su uzročnici trovanja hranom.

Kako dolazi do trovanja hranom?

Trovanje hranom mogu uzrokovati bakterije i njihovi toksini, virusi, kemikalije, metali poput olova i žive i otrovne biljke.

Danas, najčešća trovanja hranom su trovanja hranom kontaminiranom Norovirusom, zatim bakterijama, među kojima se ističe Salmonela kao najčešći bakterijski uzročnik trovanja hranom, prenosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

• Oprez! Pet namirnica koje se na vrućinama brzo kvare i mogu dovesti do trovanja

Norovirus

Na dugim putovanjima i brodovima, norovirus infekcije su česte. Riječ je o vrlo zaraznom virusu, a najčešće se širi putem hrane ili vode koja je zagađena fekalijama tijekom pripreme. Uzrok može biti zagađena voda kojom se obrađuje hrana ili ako hrana i voda stupaju u kontakt s tragovima izlučevina na rukama zaraženih ili nezaraženih osoba. Simptomi norovirusa traju najčešće dva do tri dana, a većina ljudi se potpuno oporavi bez liječenja. Međutim, uvijek postoji mala mogućnost dehidracije pa je poželjno brinuti o dovoljnom unosu tekućine. Simptomi uključuju mučninu, povraćanje, grčeve u želucu i proljev.

Salmonela

Riječ je o bakteriji čiji je glavni put prijenosa kontaminirana hrana. Iako većina infekcija prolazi bez potrebe za specifičnim liječenjem, nekada mogu biti i opasni po život. Nepridržavanje higijenskih postulata tijekom kuhanja i neadekvatna termička obrada hrane mogu dovesti do značajnih epidemija salmoneloza. Jela koja su posebno rizična za nastanak salmoneloza su jaja i kolači koji se pripremaju od sirovih jaja, kao što su kremšnite. Zatim mljeveno meso (najčešće u umaku) te majoneza i jela u koja se dodaje, kao npr. francuska salata. Uzrok mogu biti i mliječni proizvodi, no zabilježene su i epidemije salmoneloza podrijetlom iz voća, povrća i pekarskih proizvoda.

Anaerobne bakterije

Anaerobne bakterije, kao Clostridium perfringens i Clostridium botulinum razmnažaju se bez prisutnosti zraka. Dolazi do aktiviranja tzv. spora, koje mogu preživjeti kuhanje (temperature do 100°C), stoga je važno dobro oprati namirnice prije obrade. Prilikom postupnog hlađenja bez prisutnosti zraka se spore se množe i izazivaju bolest s proljevom.

Staphylococcus aureus

Ova bakterija izrazito je otporna jer ima sposobnost tolerancije visokog sadržaja soli, ekstremnih pH i visokih temperatura. Često se nalazi na otvorenim ranicama kože ili u sluznici nosa onih koji pripremaju hranu. Kada dospije u hranu, stafilokok stvara otrov otporan na temperaturu, koji se kasnijom termičkom obradom ne može uništiti te unatoč kuhanju dovodi do obolijevanja. Stafilokoki mogu zaraziti svako sijelo u tijelu i simptomi ovise o mjestu infekcije. Stafilokokne zarazne bolesti obično stvaraju džepove ispunjene gnojem kao što su apscesi i čirevi. Trovanje se često događa pri konzumiranju sladoleda ili ohlađenog mesa odojka. Inkubacija je vrlo kratka (1- 6 h).

Temeljito perite ruke nakon kontakta sa sirovom hranom i držite ju podalje od hrane koja je spremna za konzumaciju. Sirovo meso čuvajte u zatvorenim plastičnim posudama i dobro očistite noževe i drugi pribor nakon rada sa sirovom hranom.

Vezani sadržaj:

• Ove greške s ostacima hrane mogu dovesti do trovanja!
• Čuvanje kuhanog i pečenog mesa u hladnjaku? Da, ali samo ako slijedite ova pravila
• Konzervirana tuna: što se događa s vašim tijelom kada je jedete?