Velika većina odraslih ima ovu lošu naviku, a djecu uče suprotno!

Velika većina odraslih ima ovu lošu naviku, a djecu uče suprotno!

Velika većina odraslih ima ovu lošu naviku, a djecu uče suprotno!
  • Objavljeno: Nedjelja, 02.12.2018.
  • Broj pregleda: 583
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Velika većina odraslih ima ovu lošu naviku, a djecu uče suprotno!
Izvor slike: Depositphotos

Zdravstveni radnici kažu da ruke treba prati ne samo nakon odlaska na toalet, već i nakon svakog povratka kući izvana, nakon brisanja nosa, kihanja, kašljanja, kontakta sa životinjama, iznošenja smeća, dodirivanja predmeta kontaminiranih tjelesnim izlučevinama ili krvlju, no jedna njemačka anketa pokazala je poražavajuće rezultate.

Od više od 4000 sudionika ankete koju je proveo njemački Savezni centar za zdravstveno obrazovanje, 50% ih je kazalo da uvijek ili gotovo uvijek peru ruke po povratku kući, 25% ih je kazalo da to čine često, a ostatak je odgovorio da to čini vrlo rijetko ili nikada.

Za usporedbu, 96% ih je odgovorilo da uvijek ili gotovo uvijek peru ruke nakon odlaska na toalet.

Ispitanicima su postavili pitanje zbog čega su tako nemarni kada je posrijedi pranje ruku nakon povratka kući izvana. 75% ih je odgovorilo kako smatraju da to nije potrebno.

72% to drži nepotrebnim

Anketa je pokazala da higijenu ruku nakon kontakta sa životinjama uvijek ili gotovo uvijek održava samo 48% ispitanika, a 26% ih je odgovorilo da to čini povremeno. 72% onih koji su priznali da ruke nakon kontakta sa životinjama peru rijetko ili nikada odgovorilo je da smatra kako to nije značajno ni potrebno.

Pokazalo se da je postotak onih koji su oprali ruke nakon brisanja nosa, kašljanja ili kihanja još niži. U takvim je slučajevima ruke uvijek ili gotovo uvijek oprao samo 31% ispitanika. Oni koji su kazali da u takvom slučaju ruke peru rijetko ili nikada imali su čitav dijapazon zanimljivih izlika zbog kojih to nisu činili.

Saznajte sve vezano uz pravilno pranje ruku!

Najčešće, odnosno u 70% slučajeva navodili su da nisu bili u prilici oprati ruke jer su bili, primjerice u tramvaju. 61% ih je odgovorio da su na pranje ruku zaboravili, a 49% ih je smatralo da je to u potpunosti nepotrebno.

Higijena ruku važna zbog sprečavanja infekcija

Medicinsko osoblje i stručnjaci za higijenu ističu da je održavanje higijene ruku važna mjera prevencije infekcije.

Pravilna i redovita higijena ruku, odnosno redovito pranje ruku dobar je, jednostavan i jeftin način sprečavanja širenja mnogih zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti nečistim rukama kao što su obična prehlada, gripa, infektivni proljevi i zarazna žutica.

Kratko pranje nije dovoljno

Kratko pranje ruku samo vodom nije dovoljno za zaštitu od navedenih infekcija koje uzrokuju razni mikroorganizmi. Tijekom svakodnevnih aktivnosti ruke se kontaminiraju mnoštvom mikroorganizama iz okoline - preko kontakata s kontaminiranim površinama, predmetima, ljudima, životinjama.

Potencijalni uzročnici bolesti mogu se putem kontaminiranih ruku unijeti u organizam kroz probavni sustav (usta), dišni sustav (nos), spojnicu oka ili preko oštećene kože (veće ili manje rane na koži, ogrebotine).

Redovito i pravilno pranje ruku sprječava širenje većine zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti nečistim rukama. Naviku redovitog pranja ruku treba usaditi već u ranom djetinjstvu. Pritom treba zaštititi eventualne posjekotine ili ogrebotine zavojima, flasterima ili zaštitnim rukavicama, jer je oštećena koža osjetljiva na infekcije.

Otkrijte da li je pranje ruku dovoljno za zaustavljanje bakterija!

Zaključak je da ruke uvijek treba prati kad su vam vidljivo uprljane. No svakako se treba sjetiti i oprati ih i prije jela ili pripreme hrane, dojenja ili hranjenja djeteta, aktivnosti koje se obavljaju s djetetom, posebice novorođenčetom i dojenčetom, prije dodirivanja usta, nosa ili očiju te kontakta s bolesnom osobom.

Ruke se moraju oprati i nakon uporabe toaleta, brisanja nosa, kašljanja, kihanja i slično, mijenjanja pelena, dodirivanja predmeta kontaminiranih tjelesnim izlučevinama ili krvlju, kontakta s bolesnom osobom, kontakta sa životinjama, nekih aktivnosti kao što je npr. iznošenje smeća, čišćenje, povratka u dom izvana (iz šetnje, igranja, kupnje...), u svim slučajevima kada su ruke potencijalno kontaminirane.

Kada sapun i voda nisu dostupni, ruke se mogu oprati preparatima koji sadrže dezinficijense. Na tržištu se nude u više oblika: kao tekućina - dezinficijens za ispiranje ili kao vlažne maramice ili ručnici.

Korisni su medicinskom osoblju, primjerice za terenski rad, kućne posjete, ali i u svakodnevnom životu, primjerice na putovanju, na izletu, u parku, na ulici, nakon posjeta bolnici, nakon vožnje autobusom ili tramvajem, ili kada u blizini nema vode.

Najčitanije zanimljivosti