„Volite svoje kosti: zaštite svoju budućnost“ - Svjetski dan osteoporoze, 20. listopada
Vodeća tema ovogodišnjeg Svjetskog dana osteoporoze, 20. listopada glasi „Volite svoje kosti: zaštite svoju budućnost“ (Love your bones: Protect your future). Cilj obilježavanja Svjetskog dana osteoporoze je osvijestiti individualni rizik za zdravlje kostiju uz poticanje na smanjenje rizika od osteoporoze provedbom aktivnosti senzibilizacije javnosti o sprečavanju, otkrivanju i liječenju ove bolesti.
Osteoporoza je napredujuće smanjenje gustoće kosti koje kosti čini slabima i podložne prijelomima. Kosti sadrže minerale kao što su kalcij i fosfor, koji ih čine čvrstim i gustim. Da bi se održavala gustoća kostiju tijelu treba odgovarajuća opskrba kalcijem i drugim mineralima, a samo tijelo mora proizvesti nekoliko hormona, kao što je paratiroidni hormon (parathormon), hormon rasta, kalcitonin, estrogen u žena i testosteron u muškaraca. Također, odgovarajuća opskrba vitaminom D nužna je za apsorpciju kalcija iz hrane i ugradnju u kosti. Kosti postupno povećavaju gustoću do maksimalne gustoće koja se postiže oko 30. godine života. Nakon toga se gustoća kosti postupno smanjuje. Ako tijelo nije sposobno regulirati sadržaj minerala u kostima gustoća kosti se smanjuje, a kosti postaju lomljivije, što dovodi do osteoporoze.
Diljem svijeta osteoporoza uzrokuje više od 8.9 milijuna prijeloma godišnje što rezultira jednim prijelomom svake tri sekunde. Zbog velike učestalosti i slabo uočljivih simptoma naziva se i „tiha epidemija”.
Procjenjuje se da osteoporoza pogađa oko 200 milijuna žena diljem svijeta pri čemu će jedna od tri žene u dobi preko 50 godina iskusiti prijelom kosti uzrokovan osteoporozom. Smatra se da će i jedan od pet muškaraca starijih od 50 godina također iskusiti prijelom kosti uzrokovan osteoporozom. Najčešće se otkrije kad se prijelom kosti već dogodi, spontano ili nakon blage traume, a najčešći su prijelom kuka, kralježaka i podlaktice.
Prema zadnjim procjenama, do 2050. godine će incidencija prijeloma kuka zbog osteoporoze porasti za 310 % kod muškaraca i 240 % kod žena u usporedbi s brojkama iz 1990. godine. Unatoč adekvatnom liječenju prijeloma, u čak 80% slučajeva ne prepoznaje se osteoporoza niti se liječi, iako sadašnje učinkovito liječenje osteoporoze smanjuje rizik nastanka nove frakture za 30 do 70%.
Osteoporoza je veliki osobni i ekonomski teret. U Europi, invalidnost uzrokovana osteoporozom je veća od one uzrokovane rakom (uz iznimku raka pluća), a gubici su usporedivi ili veći od onih uzrokovanih kroničnim masovnim nezaraznim bolestima kao što su reumatoidni artritis, astma, hipertenzija i slično. U 2010. godini, troškovi zbog osteoporoze u EU su iznosili 39 milijardi eura, od čega je 66 % otpalo na liječenje prijeloma, a jako malo se ulaže u prevenciju.
Rizični čimbenici za razvoj osteoporoze su:
-
nasljeđe (ako je netko od roditelja imao osteoporozu);
-
pušenje;
-
prekomjerna konzumacija alkohola;
-
dugotrajna upotreba kortikosteroida;
-
dugotrajna upotreba inhibitora protonske pumpe (omeprazol, lansoprazol i sl.);
-
mala tjelesna težina i gubitak kilograma;
-
prekomjerno vježbanje i loša prehrana dovode do gubitka menstruacije koja povećava rizik od osteoporoze i prijeloma kosti;
-
nedostatna tjelesna aktivnost;
-
neadekvatan unos kalcija (manje od 600 mg dnevno) i manjak vitamina D;
-
prethodni prijelom kosti.
Prevencija osteoporoze
Uloga prevencije je nezamjenjiva, budući da je liječenje prijeloma zbog osteoporoze dugotrajno, nedovoljno uspješno i skupo. Za zdravije kosti bitni su:
-
redovita i pravilna tjelesnu aktivnost
-
pravilna prehrana usmjerena zdravlju kostiju
-
izbjegavanje nezdravih navika
-
otkrivanje rizičnih čimbenika
-
redovito uzimanje propisanih lijekova za zdravlje kostiju i smanjenje rizika od prijeloma.
Redovita tjelesna aktivnost potiče stvaranje koštane mase i povećava gustoću kosti do 3 % godišnje. Aktivnosti uvijek treba uskladiti sa zdravstvenim stanjem. Korisni su razni oblici tjelesne aktivnosti kao što su šetnja, ples, treninzi snage, tenis, golf i sl. Ako imate osteoporozu izbjegavajte: vježbe velikog opterećenja (trčanje, skakanje), trzajne pokrete i vježbe savijanja i pregibanja prema naprijed (dodirivanje prstiju, sjedenje i dizanje, sprava za veslanje). Vježbajte 10 do 15 minuta najmanje tri puta tjedno, ponavljajući svaku vježbu dva do tri puta te postupno povećajte broj ponavljanja.
Što se tiče prehrane - povećajte unos hrane bogate kalcijem. Svaki dan jedite zeleno lisnato povrće i neki fermentirani mliječni proizvod (kefir, jogurt i sl.). Dobro je jesti više plave ribe, lososa, zelenog povrća, orašastih plodova i suhog voća. Boravite na suncu, ako je moguće, svaki dan od 10 do 15 minuta zbog opskrbljivanja organizma vitaminom D uz pridržavanje preporuka o zaštiti. Nemojte zanemariti ni unos magnezija budući da kalcij i magnezij si međusobno pospješuju apsorpciju. Pazite na tjelesnu težinu, izbjegavajte alkohol i nemojte pušiti.
I ne zaboravite, zdravlje vaših kostiju neka vam bude prioritet!
-
Recept dana
Salata od mahuna, rajčice i kozica
30 min12345 -
Recept tjedna
Juneći gulaš s krumpirom
1 h12345 -
Recept mjeseca
Salata od pečenog slanutka s feta sirom
30 min12345