Zaboravljivost je znak inteligencije

Svi vjerojatno znate onu jednu osobu iz školskih klupa koja je mogla zapamtiti sve nakon samo jednog čitanja, dok ste se vi danima mučili s jednom lekcijom iz povijesti. No, postoje i dobre vijesti. Znanstvenici su otkrili da brzo pamćenje informacija ne znači da je osoba pametnija od drugih.

Zapravo, vjeruje se da je ta činjenica netočna. Inteligencija ne znači nužno i dobra memorija. Mozak funkcionira na način da se nekih stvari sjeća, a druge zaboravi. Zaboravljanje je stoga temeljni dio inteligencije i jednako je važno kao pamćenje i sjećanje.

Cilj pamćenja nije da se sjećate svega, nego da vam određene informacije pomognu u učinkovitom i brzom odlučivanju. Zato je važno da mozak zaboravi nebitne detalje kako bi stvorio mjesta za korisnije informacije.

Postavlja se pitanje ako naše tijelo troši toliko energije da sačuva uspomene, zašto troši energiju i na zaboravljanje informacija? Postoje dva objašnjenja.

Ako imate loše pamćenje, možda ste depresivni!

Prije svega, u svijetu stalnog ažuriranja, informacije na koje svakodnevno naiđete vrlo brzo postanu nevažne. Mozak se nastoji što bolje nositi sa svakodnevnim odlukama, a stalna navala sjećanja može ometati taj proces. Stoga, zaboravljanje informacija koje nisu relevantne za sadašnjost potrebno je da postajete inteligentniji.

Drugi razlog za zaboravljanje jest prihvaćanje prošlosti u općem obliku i povezivanje s novim iskustvima. Ovaj proces se naziva regularizacija i omogućuje jednostavno praćenje niza osnovnih informacija iz velikog broja podataka, odnosno lakšu primjenu informacija iz širokog raspona.

IQ test: Odgovori na ova 2 pitanja, otkrivaju vašu inteligenciju!

Zato se ne trebate brinuti ako se ne sjećate detalja iz udžbenika povijesti ili kemije, vaš mozak je sortirao informacije koje su vam potrebne za jednostavniju budućnost.