Afazija - logopedinja objašnjava stanje zbog kojeg Bruce Willis prekida glumačku karijeru

Izvor slike: ©buzzfuss/123RF.COM

Obitelj Brucea Willisa objavila je da se 67-godišnji glumac povlači iz glume nakon što mu je dijagnosticirana afazija, stanje koje utječe na sposobnost izražavanja ili razumijevanja govora. Stanje "utječe na njegove kognitivne sposobnosti", stoji u objavi, no Willisova obitelj nije dala druge detalje o uzrocima njegove dijagnoze.

"Današnji životni tempo s brojnim stresnim situacijama negativno utječe na funkciju središnjega živčanog sustava i dovodi do bolesti koje se više i ne vežu uz stariju životnu dob nego se one događaju i mlađim osobama. Među tim bolestima najčešći je moždani udar uzrokovan bolešću krvožilnog sustava. Uzroci moždanog udara su različiti, a kao jedna od posljedica pojavljuje se afazija", rekla je mr. sc. Nataša Šunić Vargec, prof. logoped.

Što je afazija i kako se manifestira?

"Afazija nastaje zbog prekida procesa dvosmjerne komunikacije koja uspostavlja korespondenciju između misli i jezika. Afazični bolesnici nisu u stanju pretvarati neverbalne slike koje čine misli u jezične simbole i gramatičke relacije koje čine jezik, a u većini slučajeva i obratni smjer procesa je oštećen. Kad bolesnik čuje riječ ne može od nje načiniti neverbalnu sliku koja odgovara značenju te riječi", objašnjava logopedinja te dodaje da afazija nije motorički poremećaj (kao što je to npr. dizartrija, koja remeti artikulaciju, ali ne smeta kod uobličavanja jezika) niti rezultat poremećenog procesa mišljenja (kao npr. shizofrenija, kad osoba može govorno komunicirati).

Također, objašnjava da afazija nije vezana isključivo za jezike koji se temelje na govoru, jer i gluhonijeme osobe koje se koriste znakovnim (vizuomotornim) jezikom mogu postati afazične (kao rezultat fokalnog oštećenja u lijevoj hemisferi dominantnoj za znakovni jezik) ili pak jezike koji su utemeljeni na pismu (afazija može nastati i u osoba koji se koriste ideogramskim pismom).

"Afazija je toliko složen poremećaj koliko je složen i sam čovjek. Ona razara ono najljudskije u samom čovjeku - mogućnost komuniciranja verbalnim znakovima. Neurološka je činjenica da postoji funkcionalna veza između govora i dominantne moždane polutke. Izvan toga sve je nesigurno. Već se dugo zna za Brocov motorički centar za govor, koji je smješten u čeonom režnju dominantne moždane polutke, a čijim oštećenjem nastaje motorna afazija (poremećaj govornog oblikovanja misli). Wernicke je pak otkrio senzorički centar govora u sljepoočnom režnju dominantne (lijeve kod dešnjaka) moždane polutke, čijim oštećenjem nastaje senzorna afazija (poremećaj razumijevanja govora). Pri nastanku afazije najviše strada govor, a posljedica je poremećaj ili pak potpuni gubitak govornih funkcija, uz poremećaj formulacije simbola (glasovi govora su simboli koje treba upotrebljavati primjereno svakom jeziku)", kaže logopedinja mr. sc. Nataša Šunić Vargec.

Nadalje, objašnjava da su kod afazije narušeni različiti aspekti jezične obrade:

morfosintaksa (gramatika)
semantika (značenje riječi)
fonologija (izgovor glasova)
pragmatika (upotreba jezika).

Uzroci afazije i terapija

Logopedinja objašnjava da su sve afazije stečene, a mogu se očitovati nakon ozljede mozga nastale zbog moždanog udara, prometne nesreće i drugih uzroka.

"Bolesnik dospijeva u bolnicu, gdje neurolozi, među ostalim, uočavaju i afaziju. U nekim bolnicama rehabilitacija govora počinje već u bolesničkom krevetu, ali i u toplicama, kamo se oboljeli od afazije često šalju zbog tjelesnih smetnji koje mogu nastupiti nakon oštećenja mozga", kaže te dodaje da kad se bolesnik vrati kući, nužna mu je brza pomoć logopeda koji će nastaviti u bolnici ili toplicama već započetu terapiju ili će je tek započeti.

"Bilo bi dobro započeti je što prije jer čekanje negativno djeluje na rezultat i trajanje terapije. Rehabilitacija je gotovo nezamisliva bez suradnje obitelji koja mora biti stalna, uporna, bez prekida, što nije lako jer traje godinama", ističe logopedinja te dodaje da oboljeli od afazije u nekim slučajevima ne mogu sami dolaziti logopedu pa im treba pratnja, što je već jedan oblik suradnje.

"Izostanaka ne smije biti, osim s dobrim razlogom. Članovi obitelji s bolesnikom moraju ponavljati ono što se radilo kod logopeda te mu pomagati u svladavanju pismenih i usmenih zadataka. Ne smije se tražiti previše, ali ni premalo", kaže naša sugovornica.

Podrška obitelji je važna

"U početku rad treba vremenski ograničavati na 10 do 15 minuta, jer se bolesnici brzo zamaraju, ali treba raditi i po nekoliko puta na dan. Članovi obitelji moraju biti spremni da kod bolesnika koji dobro napreduje ima dana kada se čini kao da rehabilitacije nije ni bilo te tada kod bolesnika ne smije doći do samosažalijevanja", upozorava logopedinja Nataša Šunić Vargec te ističe da ako se uoče ikakvi znakovi depresije, treba se posavjetovati s liječnikom.

"Obično se promjene u raspoloženju događaju kod promjene vremena. Treba paziti da se bolesnika ne isključi iz obiteljskog života, da se prema njemu ne ponašamo kao prema voljenoj stvari. Naime, iako možda ne razumije govor i ne može govoriti, bolesnikov je psihički i intelektualni život intenzivan i odbacivanje može negativno djelovati na motiviranost. Čim je to moguće, bolesnika treba vratiti u njegovu prijašnju socijalnu sredinu, u kojoj uloga obitelji ima neprocjenjivu važnost“, zaključuje naša sugovornica.

Tipovi afazije

Prema klinici Mayo, ljudi s afazijom najčešće spadaju u jednu od tri skupine:

Ekspresivna afazija (ponekad se naziva Brocina ili nefluentna afazija) u kojoj pacijenti bolje razumiju druge nego govore. Često se bore izgovoriti riječi ili govore u frazama, umjesto da dovrše rečenice. Na primjer, mogli bi reći stvari poput: "Prošetaj park danas", objašnjava klinika Mayo.
Senzorna afazija (koja se ponekad naziva Wernickeova ili tečna afazija) u kojoj pacijenti imaju tendenciju govoriti dugim, složenim rečenicama koje nemaju smisla. Možda imaju poteškoća s razumijevanjem govornog jezika i ne shvaćaju uvijek da ih drugi ne mogu razumjeti.
Globalna afazija. Ljudi s ovim tipom obično imaju slabo razumijevanje i poteškoće u formiranju riječi i rečenica, kaže klinika Mayo.

Simptomi moždanog udara

Budući da je afazija povezana s iznimno ozbiljnim problemima s mozgom, važno je odmah posjetiti liječnika ako vi (ili voljena osoba) primijetite bilo kakve promjene u govoru ili razumijevanju. Ako iznenada razvijete bilo koji od sljedećih simptoma, trebate odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć, upozorava klinika Mayo, jer oni mogu biti znak moždanog udara:

Poteškoće u govoru
Poteškoće s razumijevanjem govora
Poteškoće s prisjećanjem riječi
Problemi s čitanjem ili pisanjem

Ovisno o stanju pacijenta, liječnici će napraviti testove poput magnetske rezonancije (MRI) ili računalne tomografije (CT), a mogu pokrenuti i testove kako bi procijenili sposobnost osobe da odgovara na pitanja i vodi razgovor.