Astma - simptomi, što je astmatski napadaj i kako ga spriječiti?
Prvog utorka u svibnju obilježava se Svjetski dan astme, na inicijativu Globalne inicijative za astmu (GINA). Prvi Svjetski dan astme je obilježen 1998. godine u više od 35 zemalja širom svijeta s namjerom poticanja svjesnosti društva o problematici života s astmom, a prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije za 2019. g., u svijetu su od astme bolovala 262 milijuna ljudi, a iste godine je od astme umrla 461.000 osoba, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Astma simptomi
Astma je kronična upalna bolest dišnih putova, čije je glavno obilježje pojava bronhospazma – stezanja mišića u stijenkama bronha – koji je uzrokovan alergijskom reakcijom sluznice bronha na različite tvari u okolišu (pelud, izmet grinja, životinjska dlaka itd.) ili ostale podražaje (hladan ili suh zrak, tjelesni napor i sl.). Bronhospazam se klinički manifestira simptomima poput zaduhe (otežanog disanja), kratkoće daha, pritiska u prsnom košu i pojave takozvanog zviždanja u dišnim putevima. Smatra se da je bolest uzrokovana kombinacijom složenih i nepotpuno razjašnjenih okolišnih i nasljednih faktora. U terapiji astme, koja je znatno uznapredovala u proteklih nekoliko desetljeća, koriste se agonisti beta-adrenergičkih receptora, antagonisti leukotrienskih receptora, teofilin i kortikosteroidi, najčešće u obliku inhalatora koji su praktični za svakodnevnu upotrebu.
Ove godine će Svjetski dan astme biti obilježen 3. svibnja uz temu “Zatvaranje praznina u skrbi astme”, budući da i dalje postoji niz nedostataka u liječenju astme koji zahtijevaju intervencije kako bi se smanjile izbježive komplikacije bolesti, kao i troškovi koji nastaju liječenjem nekontrolirane astme.
Astma u Hrvatskoj - svake godine 12 000 novooboljelih
S Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prenosimo aktualne podatke o epidemiologiji astme u Republici Hrvatskoj, koji su jedan od rezultata projekta EUROSTAT Morbidity Statistics u kojem se određivala incidencija i prevalencija odabranih bolesti i stanja temeljem povezivanja više izvora podataka, pri čemu su za astmu korišteni podaci primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, kao i podaci iz Registra uzroka smrti.
Prema rezultatima spomenute analize, godišnja stopa incidencije astme (novooboljeli u godini dana) u Hrvatskoj iznosi 3,0/1 000 stanovnika, odnosno 12 000 osoba novooboljelih od astme u jednoj godini. Ova stopa je neznatno niža negoli primjerice u Njemačkoj i Francuskoj, što je moguće objasniti geografskim varijacijama u epidemiologiji astme, koja je učestalija u zemljama sjeverne i zapadne Europe; međutim, distribucija dobno-specifičnih stopa incidencije usporediva je s onima u ostalim europskim zemljama. Očekivano, stopa incidencije je viša kod mlađih osoba te tako kod osoba do 20. godine iznosi čak 5,9/1 000 stanovnika, a kod osoba starijih od 65 godina iznosi 2,5/1 000 stanovnika.
Prema navedenom izvoru, prevalencija astme (ukupan broj oboljelih) u Hrvatskoj iznosi 5.048,1/100.000 stanovnika, odnosno 5,0% ukupnog broja stanovništva ili otprilike 200.000 osoba. Kao i kod incidencije, stopa prevalencije je viša u mlađim dobnim skupinama.
Što je astmatski napadaj?
Napadaj je akutno pogoršanje astme popraćeno ubrzanim i otežanim disanjem, piskanjem, kašljem i pritiskom u prsima. U težim napadajima bolesnik može biti i oznojen, uplašen, modrih usnica i prstiju. Slikovito se navodi da bolesnik s blagim ili srednje teškim napadajem astme govori u rečenicama, a onaj s teškim radi kašlja ili gušenja govori isprekidano, u riječima. Teže napadaje karakterizira ubrzan puls, nemogućnost fizičkih aktivnosti, uključujući i hodanje. Tijek zbivanja u napadaju astme je vrlo raznolik, ponekad vrlo brz, pa u nekoliko minuta može bolesnika dovesti u pogibeljno stanje.
Kako spriječiti astmatski napadaj?
Napadaji se najlakše sprečavaju učinkovitim izbjegavanjem pokretača, što se relativno rijetko postiže u potpunosti. Prilagodbe okoliša, osobito u slučaju profesionalne astme mogu imati vrlo velik značaj. Izuzetno je važna edukacija bolesnika u pravovremenom prepoznavanju najranijih znakova nastupajućeg napadaja astme i odgovarajućim terapijskim postupcima. Poučen bolesnik pravovremeno će prepoznati početne znakove pogoršanja te će prema ranijem dogovoru s liječnikom (najvredniji je pisani plan liječenja) povećati dozu lijekova i po mogućnosti spriječiti daljnje pogoršavanje napadaja.
Najnovije
Najčitanije
-
Recept dana
Salata od mahuna, rajčice i kozica
30 min12345 -
Recept tjedna
Juneći gulaš s krumpirom
1 h12345 -
Recept mjeseca
Salata od pečenog slanutka s feta sirom
30 min12345