Simptomi koji ukazuju na bolest štitnjače, a ljudi ih smatraju normalnima

Izvor slike: 123RF

Iako su bolesti štitnjače danas poprilično raširene, nerijetko se događa da ljudi svoje simptome pripisuju drugim tegobama, zbog čega ne potraže pomoć liječnika. Na koje tegobe se osobe najčešće žale, a temeljem kojih bi se moglo posumnjati na bolest štitnjače, kao i koji su preventivni pregledi za ove probleme i koliko često ih određene skupine trebaju obavljati, u razgovoru nam je otkrila prim. Sunčica Andreja Rogan, dr. med., specijalistica nuklearne medicine u Poliklinici Medikol.

Ljudi se naviknu na simptome i ignoriraju ih

Hormoni štitnjače, ističe naša sugovornica, djeluju na svaku pojedinu stanicu u tijelu, zbog čega kod različitih ljudi nastaju raznolike smetnje i simptomi. ''Najlakše je možda utvrditi pojačanu funkciju štitnjače, osobito ako je ona izrazito pojačana, iako znamo iz prakse da prođe i nekoliko mjeseci dok se bolest ne dijagnosticira, jer ponekad se pacijenti nekako naviknu na određene simptome koji se pojave i ignoriraju ih ili naprosto izdvoje jedan simptom, koji onda postane vodeći i „istraga“ krene u drugom pravcu'', upozorava doktorica.

Pročitajte zašto se ženama češće postavlja dijagnoza problema sa štitnjačom

Objašnjava da se kod ubrzanog rada štitnjače ili hipertireoze od simptoma javljaju gubitak težine, ubrzan rad srca, nedostatak zraka, bolovi i slabost u mišićima, iscrpljenost, umor, nedostatak koncentracije, poremećaj spavanja, promjene na koži, poput alergijskih reakcija, pretjerano znojenje, a u krvnoj slici može se naći oštećenje jetrene funkcije. ''Ako se radi o manje izraženoj hipertireozi, svi ovi simptomi mogu biti blago izraženi, ili se ne zamijete, tako da se niti ne posumnja odmah na bolest štitnjače. Postoji stanje hiperfunkcije štitnjače koje se javlja odmah nakon poroda, tako da zbog svih događanja u babinju žene misle da se tako i trebaju osjećati'', objašnjava doktorica.

Prim. Sunčica Andreja Rogan, dr. med., specijalistica nuklearne medicine

Kod usporenog rada štitnjače ili hipotireoze, ističe naša sugovornica, dominantan simptom je kronični umor, koji prati porast tjelesne težine, hladnoća, suhoća kože, krhki nokti i kosa, otok lica i ekstremiteta, usporenost mišljenja, a pacijenti navode kao da im je misao u magli te imaju poteškoće s koncentracijom. Dodaje da ti isti simptomi mogu biti i blagi, primjerice kada je prisutan samo kronični umor, što se najčešće povezuje sa stresnim situacijama i iscrpljivanjem. Osim toga, doktorica navodi da navedene simptome može uzrokovati i bezbroj drugih stanja, a najčešće na što u svojoj praksi nailazi je anemija, dok je posljednje 2 godine dominantan post COVID simptom - umor.

Upozorava na činjenicu da osobe s poremećajem funkcije štitnjače ne mogu točno izraziti sve svoje simptome, već ponekad iznose samo neki dominantan simptom. ''Ako im je glavni problem što imaju nedostatak zraka nakon kraćeg penjanja uz stepenice, a uz to još boluju od primjerice alergija ili astme i slično, tada će dijagnostika krenuti prema otkrivanju bolesti dišnih puteva ili bolesti srca. Ako su prešli pedesetu godinu života, uz to možda imaju i gastritis, pa su primijetili da su smršavili u kratkom vremenskom periodu i da im nije dobro, dijagnostika može krenuti u otkrivanje bolesti probavnog trakta, jer su tada već visoko suspektne i onkološke bolesti'', ističe naša sugovornica.

Još neki od mogućih problema kod dijagnosticiranja bolesti štitnjače koji ističe doktorica su samodijagnostika putem interneta i strah. ''Ljudi se ponekad boje vlastite dijagnoze, pa se ne odluče otići svome liječniku obiteljske medicine, ili u ovo vrijeme COVID ograničenja i procedura pregledi im nisu bili dovoljno dostupni, uz birokratske procedure koje su željeli izbjeći... sve to može dovesti do dužeg vremena koje prolazi od početka simptoma do dijagnoze. Želim napomenuti da se u mojoj praksi nikad do sada nije pribjegavalo suplementaciji svega što se reklamira u raznim medijima, recenzirano i nerecenzirano. Jedan od primjera je neuka suplementacija preparatima joda ili čak hormona štitnjače koji su ubačeni u neke sastojke za pomlađivanje, ljepotu, mršavljenje i slično'', objašnjava doktorica.

Liječnica nuklearne medicine o tabletama joda: kad su potrebne, a kad opasne?

Bolesti štitnjače su najzastupljenije u endokrinologiji, nakon šećerne bolesti

''Svjetski dan bolesti štitnjače obilježava se 25. svibnja, s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i pravovremenog otkrivanja bolesti štitnjače, kako bi se izbjegle teže tegobe, odsustvo s radnog mjesta i komplikacije. Stoga, sada je pravi tren da se savjetujemo zatreba li nam takav pregled'', ističe doktorica. Objašnjava da se određene sklonosti bolestima štitnjače nasljeđuju, stoga se takvim osobama preporučuje raditi preventivni pregled štitnjače, što uključuje djecu i adolescente, žene prije i na početku trudnoće, ali i kasnije u životu za osobe koje ranije nisu radile preglede štitnjače, a u obitelji im je otkrivena bolest.

''Danas je, srećom, zahvaljujući i medijima i čestim javnim akcijama i bržem kolanju informacija već dosta ljudi svjesno da su bolesti štitnjače, nakon šećerne bolesti, najzastupljenije bolesti u populaciji u endokrinologiji, stoga se i sve češće u okviru sistematskih pregleda traži uključivanje štitnjače u portfelj pregleda. Roditelje koji imaju problema sa štitnjačom savjetujemo da, ako postoje određeni simptomi kod njihove djece, odvedu ih pedijatru na provjeru funkcije štitnjače'', objašnjava naša sugovornica.

Pročitajte više o uzrocima, simptomima i liječenju bolesti štitnjače

Dodaje da ako se jednom utvrdi da je štitnjača u potpunosti zdrava te da nema autoimune podloge bolesti, redovite kontrole nisu potrebne, osim ako se tijekom godina pojave simptomi koji upućuju na eventualnu bolest štitnjače. ''Ako se utvrdi da postoji podloga bolesti štitnjače ili promjene na štitnjači, tada je najčešće dovoljno na godišnjoj bazi provjeriti funkciju štitnjače, ponoviti ultrazvuk ili, ako nastupi stanje koje može dodatno poremetiti funkciju štitnjače, tada se kontrole određuju prema tom stanju. Primjerice, ako se srčana aritmija liječi lijekovima koji sadrže visoke koncentracije joda tada treba češće nadzirati funkciju štitnjače, odnosno svaka tri mjeseca, ili ako se daju određeni onkološki lijekovi za koje znamo da mogu remetiti funkciju štitnjače'', objašnjava doktorica.

Za mlade žene koje trenutno imaju urednu funkciju štitnjače, ali povišena antitijela, naša sugovornica ističe da trebaju kontrolirati funkciju štitnjače dva puta godišnje, dok u slučaju trudnoće trebaju obaviti kontrolu odmah po potvrdi trudnoće te ju ponavljati svakih 4-6 tjedana za vrijeme trudnoće, kao i iza poroda. Kod djece i adolescenata navodi da također postoje odstupanja od normale u funkciji štitnjače, stoga i oni trebaju redovito ići na kontrole kod svojih pedijatara ili endokrinologa.

''Osobno smatram da mi na našim prostorima često nepotrebno radimo kontrole, osobito ako nam se jasno utvrdi da nemamo problema, da smo zdravi. S druge strane premalo se trudimo voditi računa o tome što i kako jedemo, da li se dovoljno krećemo, da li provodimo određene mjere kojima smanjujemo sve napetosti i stresove koje proživljavamo. No, postoji i onaj treći problem, kada se utvrdi bolest, skloni smo izbjegavati kontrolne preglede jer smatramo da nam stručni savjet više nije potreban i da sami znamo sve što nam je potrebno da se liječimo'', zaključuje naša sugovornica.