U post COVID-u obolio od srčane bolesti: Temperatura mi je rasla do 40 i nije se spuštala, nisam se mogao pomaknuti od bolova

Osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti, a njih je u svijetu oko 520 milijuna, imaju povećan rizik od razvoja teških oblika bolesti COVID-19. Iako je zadnjih 20 godina u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, ako uspoređujemo broj umrlih u 2019. godini (22 020) i broj umrlih u 2020. godini (22 886), možemo uočiti porast umrlih od kardiovaskularnih bolesti za 866 osoba. S obzirom da ne postoje detaljne analize, ne možemo sa sigurnošću reći je li ovaj porast uzrokovan porastom oboljelih ili je posljedica pandemije bolesti COVID-19, no značajno povećanje ne smijemo zanemariti, rečeno je na okruglom stolu na temu Covid i post Covid, u organizaciji Zaklade Hrvatska kuća srca, Hrvatskog kardiološkog društva i uz potporu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

"Brojna istraživanja koja se provode od početka pandemije istražuju povezanost komorbiditeta i bolesti COVID-19. Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od bolesti COVID-19. Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom bolesti COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda. Naime, virus SARS-CoV-2 može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti", izjavila je prim. Verica Kralj, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti iz HZJZ.

• Nove smjernice za prehranu zdravu za srce: 2 od 3 smrti vezane za bolesti srca moglo se spriječiti boljom prehranom

'Imao sam blage simptome COVID-19, a dijagnosticirana mi je upala srčane mišićne ovojnice kao posljedica'

Na okruglom stolu svoju ispovijest ispričao je 37-godišnji Branimir Valenčak koji je od posljedica post COVID-a obolio od upale ovojnice srčanog mišića. "COVID sam prebolio u ožujku prošle godine, vrlo kratko sam imao temperaturu oko 37,2 i gotovo nikakve simptome. Nakon dva mjeseca uslijedio je pravi šok. Dobio sam visoku temperaturu koja je rasla i do 40, imao sam jake bolove u leđima, mišićima, nisam se mogao pomaknuti. Bilo mi je puno gore nego kad sam imao COVID pa sam se ponovno testirao i test je bio negativan. Shvatio sam da nešto nije u redu kada temperatura nije padala danima ni uz kombinaciju lijekova, iako sam se po noći jako znojio tako da sam morao mijenjati i madrac. Otišao sam u zaraznu bolnicu gdje su me uputili u KBC Zagreb na kardiologiju. Dijagnosticirana mi je upala srčane mišićne ovojnice kao posljedica preboljene bolesti COVID-19 i bilo mi je zahvaćeno 50 posto srca. U bolnici sam bio na intenzivnoj oko dva i pol tjedna, a šest mjeseci poslije sam morao strogo mirovati, bez ikakve fizičke aktivnosti. Danas sam zdrav čovjek.

Kad sam dobio COVID-19, nisam bio cijepljen jer se u to vrijeme cijepilo samo starije stanovništvo. Nakon što sam se oporavio i nakon što su mi liječnici rekli da se smijem cijepiti, odmah sam to i učinio. Savjetovao bih svakome da brine za svoje zdravlje i osluškuje svoj organizam te reagira na vrijeme, ako nešto nije u redu", ispričao je svoje iskustvo Branimir.

Branimir Valenčak, Mateja Janković Makek, Verica Kralj, Davor Miličić i Ivana Portolan Pajić

U post COVID-u česti kardiovaskularni poremećaji kod osoba koje prije nisu imale nikakve bolesti srca

Kardiovaskularni liječnici savjetuju svojim pacijentima preventivno ponašanje, cijepljenje kao najbolji način zaštite od teških oblika bolesti COVID-19, ali i drugih virusnih i bakterijskih respiratornih bolesti koje mogu biti opasne za kardiovaskularne bolesnike.

"Zadnjih dvije i pol godine svjedočimo velikom broju naših pacijenata koji su imali težak oblik bolesti COVID-19, a nisu bili cijepljeni. Nažalost, sve češće dolaze nam i ljudi srednje životne dobi koji prije oboljenja od bolesti COVID-19 nisu imali nikakvih srčanih bolesti, sada imaju problema s tahikardijom ili čak infarkt miokarda. Sve to bilo bi moguće prevenirati u periodu post COVIDa kada bi se što više ljudi cijepilo te na taj način zaštitilo svoje zdravlje, ali i doprinijelo manjem širenju pandemije. Naši kardiovaskularni bolesnici, osjetljivi su i na druge virusne i bakterijske respiratorne bolesti pa se savjetuje cijepljenje protiv gripe i pneumokoka koji može uzrokovati tešku upalu pluća“, naglasio je akademik Davor Miličić, predsjednik Kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.

• 12 simptoma koji ukazuju na bolesti srca

Akademik ističe i simptome na koje trebate obratiti pozornost ako ste preboljeli COVID-19 i zbog kojih se trebate javiti svom liječniku obiteljske medicine:

• pojačano lupanje srca
• preskakanje (aritmija)
• probadanje u lijevom prsištu
• kratkoća daha
• edemi (nakupljanje tekućine u tijelu)

Post COVID ambulanta: većina pacijenata je imala blagi oblik bolesti, 40% povišen krvni tlak

Kakva je situacija u post COVID ambulanti, koje najčešće smetnje imaju bolesnici i kako se nose s istima ispričala je doc. dr. sc. Mateja Janković Makek, dr. med., specijalist internist, subspecijalist pulmolog iz KBC Zagreb.

"Od teških oblika post COVID-19 bolesti, najčešće se srećemo s bolesnicima koji i dalje imaju smanjenu razinu kisika u krvi pri naporu ili čak mirovanju, uslijed promjena plućnog tkiva zaostalih nakon akutnog COVID-19 i/ili plućne embolije udružene sa SARS-CoV-2 infekcijom. Među našim bolesnicima, puno je osoba s nekim od kardiovaskularnih komorbiditeta, a najčešće se radi o osobama koje su pretile i imaju visok krvni tlak s ili bez popratne inzulinske rezistencije. U klinici za plućne bolesti Jordanovac od ukupnog broja bolesnika koji su prošli kroz post COVID ambulantu njih oko 40% ima povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija), 13% ima šećernu bolest, dok su poznata koronarna bolest i fibrilacija atrija zabilježene u njih 4 do 6%. Bez sumnje, najbolja prevencija akutnog COVID-19, a time i post COVID simptoma jest cijepljenje. Cijepljenje se osobito preporučuje osobama koje imaju povišen rizik od težih oblika bolesti, a u tu skupinu svakako spadaju kardiovaskularni bolesnici. Uz cjepivo protiv koronavirusa, njima se preporučuje i redovito sezonsko cijepljenje protiv gripe te periodičko cijepljenje protiv pneumokoka“.

Pulmologinja je dodala da je do sada kroz post COVID ambulantu prošlo skoro 2000 pacijenata, od kojih je većina (preko 70%) imala lakši oblik bolesti kad su bili zaraženi COVID-19, a neki su čak bili i asimptomatski, manje od 30% ih je bilo bolnički liječeno, dok je prosjek godina oko 55.

• Post-COVID kod djece može biti jako težak: Kako ga prepoznati i koje su posljedice

Pulmologinja je dodala i simptome na koje trebate obratiti pažnju u razdoblju nakon preboljenja COVID-19, a koji traju tjednima pa i mjesecima:

• kašalj
• bolovi u prsima
• kratkoća daha

U Zagrebu cijepljeno 81% odraslog stanovništva

Također, Grad Zagreb aktivno se uključio u organizaciju cijepljenja na lokalnoj razini pa su i rezultati među najboljima u RH.

"Do 14. ožujka u gradu Zagrebu cijepljeno je 81,1% odraslog stanovništva s dvije doze cjepiva (68% ukupnog stanovništva). Od toga je 75% cijepljeno građana u dobi od 65+, a samo 60% građana u dobi od 85+, koji su najrizičnija skupina.

Mi smo na lokalnoj razini poduzeli maksimalne napore kako bismo građanima omogućili što dostupniju prevenciju. Svakako bih napomenula kako su ovakvi okrugli stolovi i dalje odlična prilika da ljude podsjetimo na važnost prevencije, s naglaskom na starije osobe i sve kronične bolesnike koji imaju veći rizik od teških posljedica bolesti COVID-19“", izjavila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., voditeljica Odjela za zdravstvo Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

• Istražite koje ćete simptome srčanog udara najvjerojatnije ignorirati!