Život s invaliditetom: Pozitivna diskriminacija je dugoročno štetna

Život s invaliditetom: Pozitivna diskriminacija je dugoročno štetna

Život s invaliditetom: Pozitivna diskriminacija je dugoročno štetna
  • Objavljeno: Petak, 03.12.2021.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Izvor slike: Denis Marijon (privatna arhiva)

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom razgovarali smo s Denisom Marijonom, predsjednikom saveza SUMSI, koji je i sam osoba s invaliditetom. Denis nam je približio rad saveza i objasnio s kakvim se problemima susreću te što društvo može učiniti kako bi olakšalo život tih osoba.

Od 2003. godine, odnosno svojih studentskih dana, vezan je uz aktivizam osoba s invaliditetom. Tada je, kako kaže, u studentski dom Cvjetno naselje počeo pristizati sve veći broj studenata s invaliditetom.

"Počeli smo kao aktivisti, a onda je 2005. nas devetero osnovalo udrugu Zamisli, koja i danas aktivno djeluje u ovom području. U idućih nekoliko godina osnovano je još sličnih udruga, koje su jedinstvene po tome što okupljaju članove, mlade i studente. Tako smo 2009. godine odlučili osnovati Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI), kako bismo što bolje povezali udruge koje imaju slične ciljeve i aktivnosti", objašnjava Denis te dodaje da osobe koje su aktivne u savezu SUMSI i udrugama članicama su osobe s različitim invaliditetom, ali i osobe bez invaliditeta.

Izvor slike: Denis Marijon (privatna arhiva)

Savez SUMSI provodi nekoliko programa:

  1. Iskustvom i znanjem do jednakosti – radionice o invaliditetu u osnovnim školama. Kroz ovaj program do sad su obišli oko 130 škola i održali 650 predavanja za 17 tisuća školaraca.
  2. Radio emisija Hodalica – koja se od 2010. svakog četvrtka u 11 sati emitira na Radio Studentu.
  3. Kazalište na drugačiji način – edukacija aktivista i djelatnika drugih udruga da samostalno sa svojim članovima rade Forum Teatar. Cilj ovog projekta je otvaranje mogućnosti za kreativno izražavanje mladih osoba s i bez invaliditeta te nekonvencionalno rješavanje problema povezanih s međuvršnjačkim nasiljem i diskriminacijom.
  4. Zajedno kroz izazove – novi program za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Glavni cilj kojeg ovim programom namjeravaju ostvariti je veća zaposlenost i samozaposlenost osoba s invaliditetom na realno i konkurentno tržište rada te bolja slika u ostvarenju integracije i inkluzije osoba s invaliditetom, s naglaskom na ostvarenje radnih mjesta.

Problemi studenata s invaliditetom

Savez SUMSI, ističe Denis, orijentirao se u drugačijem smjeru od onog koji se najčešće vidi u javnosti i medijima.

"Ukazujemo na osobnu odgovornost samih osoba s invaliditetom; na probleme pozitivne diskriminacije, npr. popuštanje osobama s invaliditetom zbog njihovog invaliditeta, što je dugoročno štetno i na kraju na mogućnosti, a ne nedostatke samih osoba s invaliditetom. Time potičemo samostalnost i osnaživanje osoba s invaliditetom", ističe.

Na pitanje koji je najveći problem s kojim se osobe s invaliditetom susreću, navodi da je, iz njihove perspektive, često prisutan prepolitički pristup problemu, odnosno kada se govori o onome što osobe s invaliditetom imaju od društva, a što ne.

Denis Marijon s kćeri Emom i suprugom Svjetlanom. Izvor slike: Denis Marijon (privatna arhiva)

"Na papiru postoji svašta i više-manje sve funkcionira, a u stvarnosti je bitno drugačije. To uglavnom koči stvarnu promjenu na bolje i bilo bi znatno lakše napraviti promjenu kada takvo nešto ne bi postojalo", priča Denis te kao primjer navodi problem da u visokom obrazovanju ne postoje asistenti koji bi pružali podršku studentima s invaliditetom, kojima je takva podrška potrebna. Dodaje da na Sveučilištu u Zagrebu postoji program koji volonterski zamjenjuje taj dio, odnosno kolegij vršnjačka podrška.

"To je apsolutno nedovoljno za bilo kakvu konkretniju pomoć studentima s invaliditetom i upravo to koči svaku inicijativu da se pokrene sustav kvalitetne podrške, odnosno asistenata."

Ni jedan zakon nam nije pružio ono što nam je pružio razvoj tehnologije

Naš sugovornik ističe da stvari vezane uz prava i život osoba s invaliditetom idu na bolje, ali dodaje da im ni jedan zakon nije pružio ono što im je pružila tehnologija.

"Danas smo bliže ravnopravnosti nego ikad, ali upravo zahvaljujući tehnologiji. Više nije problem prilagoditi automobil osobi u kolicima, a slijepe osobe danas normalno koriste računala i smartphone. Samim time, prvi put u povijesti, slijepe osobe mogu ravnopravno, odnosno u isto vrijeme kad i drugi pročitati vijesti ili bilo što drugo. Nekad se moralo čekati dok se to nešto prvo ne isprinta na brajici", objašnjava.

Također smatra da društvo, kako bi olakšalo život osobama s invaliditetom, treba razmišljati univerzalno. To konkretno znači da sve što se radi i gradi, treba napraviti da bude pristupačno svima jer, kako ističe, posebna prilagodba za osobe s invaliditetom ili bilo koju drugu skupinu (osim nekoliko iznimaka) jer kriva i loša.

Kao primjer navodi posebna dizala koja se nalaze uz stepenice, a koja su zamišljena da pomognu osobama s invaliditetom, međutim zbog niza razloga ni jedan od njih ne funkcionira. Umjesto toga, upozorava da treba razmišljati o rješenjima koje mogu koristiti svi pa tako i osobe s tjelesnim invaliditetom, kao što su klasična rampa ili klasično dizalo.

Izvor slike: Denis Marijon (privatna arhiva)

Sve što koristi osobama u invalidskim kolicima, koristi i roditelja s dječjim kolicima

"Druge skupine osoba s invaliditetom, primjerice slijepe i gluhe osobe te osobe s intelektualnim teškoćama, podrazumijevaju neke druge prilagodbe. Međutim, načelo univerzalnog dizajna u svijetu postoji već gotovo 50 godina i zamišljeno je tako da bude nediskriminirajuće za sve skupine, odnosno da omogući jednak pristup svima."

Kao još jedan primjer navodi činjenicu da su u razvijenijim zemljama tramvaji i tramvajske stanice napravljeni tako da nema fizičkog razmaka između stanice i niskopodnog tramvaja. To omogućava lakši ulazak ne samo osobama u invalidskim kolicima, nego i roditeljima s dječjim kolicima te starijim teže pokretnim osobama.

"Možemo reći da sve što koristi osobama u invalidskim kolicima, koristi prvenstveno i roditeljima s dječjim kolicima i obratno. U Hrvatskoj se rade razne polu-prilagodbe, koje u stvarnosti uglavnom ne funkcioniraju", zaključuje Denis Marijon.

Ako vas detaljnije zanima rad saveza SUMSI posjetite stranicu: www.savezsumsi.hr

Vitashop

Najnovije

Najčitanije