Institut održive mode: Zašto je modna industrija loša za okoliš i društvo?

Tijekom posljednjih godina - a vjeruje se da je tome doprinijela i pandemija - svjedoci smo jačanja svijesti o važnosti zaštite okoliša. U svakodnevnom govoru ustalio se pojam održivosti, koji podrazumijeva svijest o ograničenosti prirodnih resursa i nastojanja da se oni očuvaju. U praksi to znači korištenje obnovljivih izvora energije, štednju vode, proizvodnju i uzgoj uz što manje štetnih kemikalija, recikliranje, smanjenje otpada... Načela održivosti primjenjiva su u mnogim aspektima našeg života, a jedan od njih je i moda.

O štetnosti modne industrije za okoliš i održivoj modi razgovarali smo s Ivanom Biočina, osnivačicom Instituta održive mode s adresom u Koprivnici. Ivana je magistra inženjerka tekstilne tehnologije i autorica tri knjige koje se bave modom u povijesnom, društvenom i ekonomskom kontekstu, a za IOM kaže da je nastao na temelju istraživanja, promišljanja, odluka, promjena i pravog trenutka.

• Što je Institut održive mode i čime se bavi?

Institut održive mode, ili skraćeno IOM, je obrt u kojem proizvodim održivu odjeću te radim na educiranju i širenju ideje održivosti. IOM je hibrid, pokušaj postavljanja nečeg novog, da služi meni, to jest da je održiv za mene, i razvija se u mom ritmu, ali služi i drugima. IOM sam, da ne bi bilo zabune – (samo) ja. U srži djelovanja je transparentnost, iskrenost i vjerovanje da je održivost put koji zajedno stvaramo. Svrha i namjera je osnažiti žene, da zajedno budemo dio promjene koju želimo vidjeti u modi, proizvodnji i svijetu.

Prati nas na posebnoj domeni Svijet Novih Navika i na društvenim mrežama, Facebooku i Instagramu!

• Na što se sve odnosi pojam održive mode?

Pojam se odnosi na cijelu industriju, od polja, to jest poljoprivrede, ali i kemijske industrije – uzgoja sirovina, preko izrade materijala, dizajna, proizvodnje, oplemenjivanja, bojadisanja, uvjeta rada, distribucije, prodaje, kraja života predmeta, sve do zbrinjavanja otpada. Znači, promatra se svaki korak pri izradi predmeta ili tekstilije – kako može postati održiviji, s manje potrošenih resursa, zagađenja, da bude bolji za potrošače, proizvođače i okoliš.

• Što znače pojmovi "brza" i "spora" moda?

„Brza” i „spora” označavaju ritam i način izrade predmeta, pri čemu „brza” znači masovna proizvodnja predmeta niske kvalitete, koji su namijenjeni za kratku upotrebu i brzu proizvodnju, trendovi. Predmeti izrađeni s ciljem da budu brzopotrošni, kratkoročni, uz kršenje prava radnica, ljudi i okoliša, „Brza”, pa čak i „ultra brza”, danas znači izrada i izbacivanje od 52 kolekcije godišnje do 10.000 predmeta dnevno. „Spora” moda pak označava visoko kvalitetne odjevne predmete dizajnirane i izrađene s ciljem dugovječnosti (long-term lifecycle), uz poštivanje ritma i uvjeta rada, proizvodnje i potrošača. Doduše, danas spora moda znači dvije kolekcije godišnje, što je bilo uvriježen način rada sve do bujanja brze mode.

• Zašto je modna industrija loša za okoliš i koji su njezini negativni učinci na društvo?

Tekstilna industrija jedna je od najstarijih, najglobaliziranijih i najvećih industrija na svijetu. Odjevni predmet pri proizvodnim procesima putuje nekoliko puta oko svijeta – svaki korak odvija se u drugoj zemlji; dizajniraju se u EU, ali proizvode u Aziji zbog izbjegavanja zakona o proizvodnji. Pri tome se stvara nejednaka distribucija posljedica za ljude i okoliš, gdje Globalni jug nosi dug Zapada koji odjeću konzumira. Također, to je industrija s najmanje inovacija jer se napredak i razvoj promatraju kroz konkurenciju i kao natjecanje.

Mogu vam navesti nekoliko činjenica o tekstilnoj industriji danas; reklame čine 12 posto cijene proizvoda, plaće radnica 1,8 posto cijene proizvoda; radnice tekstilne industrije među najslabije su plaćenima na svijetu, 80 posto pamuka uzgojeno je genetskom modifikacijom; godišnje se proizvodi 80 milijardi stvari, 400 posto više nego prije 20 godina, dok se realna potreba uvećava za 2 posto godišnje; za svaki proizvedeni kilogram tekstila u prosjeku se upotrebljava 10 kilograma kemikalija; tekstilna industrija proizvodi 10 posto globalne emisije ugljikovog dioksida i zaslužna je za 35 posto godišnjeg zagađenja oceana i mora mikroplastikom; za par traperica potreban je kilogram pamuka, a za proizvodnju pamuka je potrebno oko 7500-10 000 litara vode – iznos potrošnje pitke vode za jednu osobu za deset godina; manje od 1 posto odjeće se reciklira na kraju ionako kratkog životnog ciklusa; tekstil, uz aluminij, proizvodi najviše stakleničkih plinova po jedinici materijala; pri proizvodnji tekstila i odjeće koristi se više od 15 000 različitih kemikalija, kemikalije koje se koriste pri oplemenjivanju tekstila pronađene su čak i u zabačenim arktičkim lokacijama, polarnim medvjedima i tuljanima. I za kraj, brza moda je antiteza održivosti, uz beskonačan model rasta.

• Veliki brendovi povremeno puste u prodaju artikl od recikliranih materijala. Je li to dovoljno da dođe do promjene?

Kao što sam napomenula, brza moda je antiteza održivosti. Par komada odjevnih predmeta s par postotaka ili čak od čistog recikliranog poliestera ili organskog pamuka, nasuprot stotine i tisuće predmeta proizvedenih u nehumanim uvjetima za radnice i Zemlju, je čisti greenwashing iliti zelena ekološka manipulacija. Masovan, beskonačan model rasta i održivost su nespojivi pojmovi, ne treba ići dalje od jasne činjenice – brza moda ne može biti održiva.

• Je li održiva moda skupa? I znači li prelazak na održivu modu nužno i promjenu vlastitog modnog stila?

Ne znam zašto, ali to je najčešće pitanje koje mi postavljaju, kao da je održivost samo novi, skupi predmet. Naslijeđena bluza od majke ili bake, vintage, second hand, brinuti se za ono što već imamo – pa sve je to održivost. U srži održivosti nisu predmeti ili promjena stila, već promjena svijesti, poimanja sebe i života.

• Za koje brendove održive mode je dobro znati?

Svakako bih izdvojila hrvatski brend Miret, osim što rade odlične predmete, upućeni su u stanje u industriji, što je danas presudno za svakoga tko djeluje u održivosti te je iskreno – pravo osvježenje.

• Kako bi se održiva moda mogla razvijati u budućnosti?

Jedini razvitak je kroz inovativnost i kreativnost, odstupanje od „starog”, stvaranje „novog”. Danas najčešće održivost gledamo kroz prizmu „starog”, kao da je dovoljno samo stvoriti novi, sjajni predmet, ali potrebna je suštinska promjena, potrebno je novo viđenje. Potrebna nam je nova vizija budućnosti i života.

• Koji su planovi za budućnost Instituta održive mode?

Razvijati se organski, u ritmu koji meni odgovara i u su-stvaranju sa ženama, svojim kupcima i suputnicama. Služiti i stvarati, hrabro koračati putem održivosti.

Vezani sadržaj:

• Otkrili smo koji će održivi trendovi dominirati u 2022. godini!
• Život bez otpada: Nedostupnost održivih proizvoda bez ambalaže je najveći problem u Hrvatskoj
• Kako možeš smanjiti otpad: vodič za početnike u 18 koraka