Jačanje imuniteta - na što (ne)možete utjecati

Usvojite strategije zdravog života

U cjelini, vaš imunološki sustav radi izvanredan posao dok vas brani od bolesti koje uzrokuju mikroorganizmi. No, ponekad to ne uspije: klice napadnu uspješno i učine vas bolesnim. Je li moguće da intervencija u ovom procesu može učiniti vaš imunološki sustav jačim? Što ako poboljšanje prehrane može ojačati imunitet? Ili određeni vitamini ili biljni pripravci? Možda druge promjene načina života?

Ideja o jačanju imuniteta mami, ali i mogućnost da to učinite. Za dobro funkcioniranje imuniteta potrebna je ravnoteža i sklad. Priličan broj istraživača ispituje učinke prehrane, vježbanja, dobi, stresa, biljnih dodataka i drugih čimbenika na imunološki sustav. Što, dakle, možete učiniti?

Koji su najbolji prirodni nutrijenti za jačanje imuniteta? Otkrijte na linku ili klikom na sliku!

Vaša prva linija obrane je odabrati zdrav načina života. Dobro opće zdravlje je najbolji korak koji možete poduzeti kako bi održali jak i zdrav imunološki sustav. Svaki dio vašeg tijela, uključujući i imunološki sustav, funkcionira bolje kada je zaštićen od napada, a podupiru ga strategije za zdrav život kao što su ove:

Ne pušite.
Jedite prehranu bogatu voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama s malo zasićenih masti.
Redovito vježbajte.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
Kontrolirajte krvni tlak.
Ako pijete alkohol, pijte samo umjerene količine.
Dovoljno spavajte.
Poduzmite korake kako bi izbjegli infekcije, kao što je često pranje ruku i temeljito kuhanje mesa.
Redovito odlazite na liječničke kontrole.

Budite skeptični

Mnogi proizvodi na policama trgovina tvrde da jačaju imunitet. Povećanje stanica imunološkog sustava posebno je komplicirano, jer postoji toliko različitih vrsta stanica u imunološkom sustavu koje reagiraju na toliko različitih mikroba i tako mnogo načina. Koje stanice treba potaknuti i u kojem broju? Do sada, znanstvenici ne znaju odgovor. Ono što se zna je da tijelo neprestano generira imunološke stanice. Dakako, proizvodi mnogo više limfocita nego što eventualno može koristiti. Dodatne stanice mogu se ukloniti kroz prirodni proces stanične smrti koje se zove apoptoza. Nitko ne zna koliko stanica ili koje vrsta stanica imunološkog sustava trebaju djelovati na svojoj optimalnoj razini.

Kada je broj T-stanica u osoba oboljelih od HIV-a / AIDS-a ispod određene razine, pacijent se razboli jer imunološki sustav nema dovoljno T-stanica da se bore protiv infekcije, jer je to razina ispod koje imunološki sustav ne može raditi svoj posao. Mnogi znanstvenici pokušavaju istražiti učinke različitih čimbenika, od hrane i biljnih dodataka, do vježbanje i stresa.

Pripremite čaj koji čisti jetru i jača imunitet!

Različiti znanstveni pristupi gledaju na učinak određenih promjena u načinu života na pojavu bolesti. Na temelju tih studija postoji dokazi da neke stvari mogu utjecati na jači imunološki sustav.

Dob i imunitet

Istraživači vjeruju da proces starenja nekako dovodi do smanjenja sposobnosti imunološkog odgovora, što zauzvrat doprinosi pojavi više infekcija, upalnih bolesti i još mnogo toga.

Dok neki ljudi s godinama ostaju zdravi, zaključak mnogih istraživanja je da, u usporedbi s mlađim ljudima, starije osobe imaju daleko veću vjerojatnost da će oboljeti od zaraznih bolesti. Respiratorne infekcije, gripa, a posebno upale pluća su vodeći uzrok smrti u osoba starijih od 65 godina. Nitko ne zna sa sigurnošću zašto se to događa, ali neki znanstvenici su primijetiti da ovaj povećani rizik korelira sa smanjenjem T-stanica s godinama.

Oblik pothranjenosti koja je iznenađujuće česta čak i u bogatim zemljama kod starijih osoba zove se malnutricija. Osobi nedostaju neki bitnim vitamini i minerali u tragovima, a to može biti često u starijih osoba. Stariji ljudi često jedu manje, a i jedu manje raznoliko. Jedno važno pitanje je da li dodaci prehrani mogu pomoći starijim osobama u održavanju zdravijeg imunološkog sustava? Stariji ljudi bi trebali razgovarati s liječnikom koji je dobro upućen u gerijatrijsku prehranu jer čak i male promjene mogu imati ozbiljne posljedice u ovoj dobnoj skupini.

A što s prehranom?

Imunološki sustav treba redovitu prehranu. Znanstvenici su već davno uočili da su ljudi koji žive u siromaštvu i koji su pothranjeni osjetljiviji na zarazne bolesti. Postoje neki dokazi da nedostatak mikronutrijenata, na primjer, nedostatak cinka, selena, željeza, bakra, folne kiseline i vitamina A, B6, C i E, mijenja imunološki odgovor.

Pa što možete učiniti? Ako sumnjate da iz prehrane ne dobivate mikronutrijenate koji vam trebaju, uzimanje mineralnih dodataka može pomoći. Uzimajnej megadoza jednog vitamina nije preporučljivo. Više nije nužno bolje.

Selen

Neke su studije pokazale da ljudi s niskim razinama selena imaju veći rizik od raka mokraćnog mjehura, raka dojke, debelog crijeva, raka pluća i raka prostate. Višegodišnje istraživanje je u tijeku koje proučava kombiniranje selena i vitamina E u prevenciji raka prostate.

Vitamin A

Nedostatak vitamina A povezan je sa slabijim imunitetom i povećanim rizikom od zaraznih bolesti. S druge strane, prema jednoj studiji, unošenje suplemenata nije pomoglo kod starijih osoba.

Vitamin B2

Postoje neki dokazi da vitamin B2 pojačava otpornost na bakterijske infekcije u miševa, ali što to znači u smislu povećanja imunološkog odgovora kod ljudi još nije jasno.

Vitamin B6

Nekoliko istraživanja je pokazalo da nedostatak vitamina B6 može smanji aspekte imunološkog odgovora, kao što je sposobnost limfocita da sazriju u razne vrste T i B stanica. Dodatci s umjerenim dozama za rješavanje nedostatka mogu biti od koristi, ali megadoze ne proizvode dodatne pogodnosti.

Isprobajte napitak koji jača imunitet i sprječava infekcije!

Vitamina C

Mnoge studije su proglasile vitamin C najvažnijim za očuvanje imuniteta, ali na žalost, mnoge od njih nisu dobro provedene. Vitamin C može bolje raditi u dogovoru s drugim mikronutrijentima nego što to može sam.

Vitamin D

Istraživači su otkrili da vitamin D, koji je proizveden od strane kože nakon izlaganja suncu, signalizira antimikrobni odgovor na bakterije odgovorne za tuberkulozu, Mycobacterium tuberculosis. Ima li vitamin D slične sposobnosti da se bori protiv drugih bolesti i da li je uzimanje vitamina D u obliku dodatka korisno treba riješiti daljnjim istraživanjem.

Vitamin E

Studija koja je uključivala zdrave ispitanike starije od 65 godina pokazala je da povećanje dnevne doze vitamina E iz preporučenih dijetetskih dodataka u rasponu od 30 mg do 200 mg povećava odgovor antitijela na hepatitis B i tetanus nakon cijepljenja.

Popijte sok koji topi kilograme i jača imunitet!

Cink

Cink je element u tragovima neophodan za stanice imunološkog sustava, a nedostatak cinka utječe na sposobnost T-stanica i drugih imunoloških stanica da funkcioniraju kao što bi trebale. Iako je važno imati dovoljno cinka u prehrani (15-25 mg dnevno), previše cinka može spriječiti funkcije imunološkog sustava.

Ljekovito bilje i drugi dodaci

Zavirite u bilo koji dućan i naći ćete pilule i biljne preparate koji tvrde da "jačaju imunitet" ili na neki drugi način potiču zdravlje vašeg imunološkog sustava. Iako neki preparati mijenjaju neke komponente imunološkog sustava, zasad nema dokaza da oni zapravo jačaju imunitet do točke gdje ste bolje zaštićeni od infekcija i bolesti. Dokazivanje da biljke ili bilo koja tvar mogu poboljšati imunitet je, još uvijek, vrlo komplicirana stvar. Znanstvenici ne znaju, na primjer, je li biljka koja izgleda jača razine antitijela u krvi zapravo radi nešto korisno za sveukupni imunitet.

No, to ne znači da trebamo zanemariti prednosti svih biljnih pripravaka. Svačiji imunološki sustav je jedinstven. Svaka osoba reagira na fiziologiju aktivne tvari drugačije. Dakle, ako vaša baka kaže da neki biljni pripravak nju već godinama štiti od bolesti, tko može tvrditi da to nije točno?

Znanstvenici su promatrali brojno bilje i vitamine u odnosu na njihov potencijal da na neki način utječu na imunološki sustav. Velik dio ovog istraživanja bio je usmjeren na starije osobe, djecu ili osobe s kompromitiranim imunološkim sustavom, kao što su pacijenti oboljeli od AIDS-a. Daljnja istraživanja su potrebna kako bi potvrdili ili opovrgnuti te rezultate. Prema tome, ovi rezultati se ne bi trebali smatrati univerzalno primjenjivim.

Neki od dodataka koji su zaslužili pažnju istraživača su:

Aloe vera

Za sada nema dokaza da aloe vera može modulirati imunološku reakciju. Budući da su mnoge različite formulacije i spojevi korišteni u istraživanjima, uspoređivanje rezultata je jako teško. Međutim, postoje neki dokazi da je aloe vera korisna za male opekline, rane ili ozeblina, kao i za upale na koži. Studije su otkrile da aloe vera nije najbolji izbor za tretiranje tkiva dojke nakon zračenja.

Pripremite sok od aloe vere za bolje zdravlje!

Astragalus membranaceus

Proizvod izvedeni iz korijena biljke reklamiraju se kao odlični za poticanje imunološkog sustava, dok studije pokazuju da je njen učinak zanemariv.

Echinacea

Oceani tinte su proliveni kako bi se zahvalio Echinacei na mogućnosti da spriječi ili ograniči težinu prehlade. Većina stručnjaka ne preporučuje uzimanje ehinacee za dugoročno sprječavanje prehlade. Echinacea može uzrokovati potencijalno ozbiljne nuspojave. Osobe s alergijom na ambroziju će najvjerojatnije imati reakciju na Echinaceu, a bilo je slučajeva anafilaktičkog šoka. Velika studija iz 2005. godine provedena na 437 volontera je također pokazala da ehinacea ne utječe na težinu prehlade ili gripe.

Češnjak

Češnjak možda ima neke kvalitete za borbu protiv infekcija. U laboratorijskim testovima, istraživači su vidjeli da češnjak djeluje protiv bakterija, virusa i gljivica. Iako je to obećavajuće, nije bilo dovoljno dobrih istraživanja na ljudima kako bi bili sigurni u to. Jedna studija iz 2006. godine pronašla je povezanost između učestalosti korištenja češnjaka i luka i manjeg rizika od nekih uobičajenih oblika raka, ali još je prerano preporučiti češnjak kao način liječenja ili sprečavanja infekcija, ili raka.

Saznajte kako češnjak jača imunitet za samo 3 sata!

Ginseng

Nije jasno kako korijen biljke funkcionira, ali tvrdi se da stimulira rad imunološkog sustava. Unatoč tvrdnjama broj studija nije dovoljan da to potvrdi. Istraživači još u potpunosti ne razumiju azijski ginseng.

Sladić

Sladić se koristi u kineskoj medicini za liječenje raznih bolesti. Većina studija istražuje sladić u kombinaciji s drugim biljem, tako da je nije moguće provjeriti mogu li se neki učinci pripisati sladiću.

Probiotici

Postoje stotine različitih vrsta bakterija u probavnom traktu, koje pomažu u probavljanju hrane. Sada istraživači pronalaze dokaze za odnos između takvih "dobrih" bakterija i imunološkog sustava. Na primjer, sada je poznato da određene bakterije u probavnom sustavu utječu na razvoj dijelova imunološkog sustava, kao što je ispravljanje nedostataka i povećanje broja pojedinih T-stanica. Kako bakterije djeluju na komponente imunološkog sustava nije poznato, ali sve više i više dokaza potvrđuje da crijevne bakterije potiču imunološki sustav.

Probiotici su dobre bakterije, kao što su Lactobacillus i Bifidobacterium, koje sa sigurnošću mogu živjeti u probavnom traktu. Sada ćete ih naći navedene na etiketama mliječnih proizvoda, pića, žitarica, energetskih pločica i drugih namirnica. Za prebiotike se tvrdi da su hranjive tvari koje hrane dobre bakterije. Nažalost, izravna veza između tih proizvoda i poboljšanja imunološkog sustava još nije do kraja potvrđena. U međuvremenu, ako ste se odlučili uzimati probiotike, to vjerojatno neće škoditi, a znanstveni dokazi u konačnici mogu potvrditi njihovu korist.

Naučite razliku između probiotika i prebiotika!

Veza sa stresom

Moderna medicina koja nekada skeptično promatra vezu između emocija i tjelesnog zdravlja došla je do zaključka da su um i tijelo usko povezani. Širok raspon zdravstvenih stanja, uključujući i nervozu želuca, osip, pa čak i bolesti srca, povezano je s učincima emocionalnog stresa. No, iako se odnos između stresa i imunološkog sustava proučava, do sada to nije glavno područje istraživanja imunologa.

Proučavanje odnosa između stresa i imunološkog sustava predstavlja veliki izazov. Stres je teško definirati. Što može biti stresna situacija za jednu osobu, nije za drugu. Kada su ljudi izloženi situacijama koje smatraju stresnima, teško je izmjeriti koliko stresa osjećaju i teško je znanstvenicima znati subjektivni dojam o točnoj količini stresa. Znanstvenik može samo mjeriti stvari koje mogu odražavati stres, kao što je broj otkucaja srca u minuti, ali takve mjere mogu se odnositi na druge čimbenike.

Većina znanstvenika koja proučava odnos stresa i imunološkog sustava ne istražuje iznenadan, kratkotrajan stres, nego pokušavaju proučiti stalan i čest stres poznat kao kronični stres. Neki znanstvenici istražuju uzima li stres danak na imunološki sustav.

Saznajte kako orasi potiču mršavljenje, usporavaju starenje i ublažavaju stres!

Ali teško je izvesti ono što znanstvenici nazivaju "kontroliranim eksperimentom". Kod kontroliranog eksperimenta, znanstvenik može promijeniti jedan i samo jedan faktor, a zatim izmjeriti učinak tih promjena na neke druge mjerljive pojave, kao što je količina antitijela koju proizvodi određena vrsta stanica imunološkog sustava. Ta vrsta kontrole kod ljudi nije moguća jer postoji toliko mnogo drugih stvari koje se događaju u vrijeme kada se provodi istraživanje.

Mnogi istraživači tvrde da stresne situacije mogu smanjiti različite aspekte staničnog imunološkog odgovora. Psihološki stres utječe na imunološki sustav tako da narušava komunikaciju između živčanog sustava, endokrinog (hormonalnog) sustava i imuniteta. Ova tri sustava moraju blisko surađivati kako bi bila učinkovita. Pretpostavlja se da dugoročni stres utječe na hormone stresa, uglavnom glukokortikoide. Ti hormoni utječu na timus, gdje se proizvode limfociti i sprječavaju proizvodnju citokina, a citokini potiču i koordiniraju aktivnost bijelih krvnih stanica.

Starije osobe koje se brinu za rodbinu s Alzheimerovom bolešću imaju više razine kortizola, hormona kojeg luče nadbubrežne žlijezde, a možda i zbog više razine kortizola manje antitijela koja se bore protiv infekcija. Aktivnosti T-stanica su u nekih depresivnih bolesnika bile manje u usporedbi s onima koji ne boluju od depresije, a i manje kod muškaraca koji su razvedeni u usporedbi s muškarcima koji su u braku.

Ako vam je hladno znači li to da ćete biti bolesni?

Gotovo svaka majka kaže: "Obuci se dobro da se ne prehladiš"! Je li u pravu? Do sada, znanstvenici koji proučavaju to pitanje misle da normalna izloženost umjerenoj hladnoći ne povećava osjetljivost na infekcije. Većina zdravstvenih stručnjaka se slaže da razlog za prehladu i gripu nije hladnoća, već činjenica da ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru i u kontaktu s drugim ljudima koji mogu prenijeti klice.

Pročitajte tri najvažnija antistres savjeta!

Skupina kanadskih znanstvenika koja je pregledala stotine medicinskih studija na tu temu i provela neka vlastita istraživanja zaključuje da nema potrebe brinuti o umjerenoj izloženosti hladnoći jer nema štetan utjecaj na ljudski imunološki sustav.

Tjelovježba je dobra ili loša za imunitet?

Redovita tjelovježba je jedan od stupova zdravog života. Ona poboljšava kardiovaskularno zdravlje, snižava krvni tlak, pomaže u kontroli težine, te štiti od različitih bolesti. No, pomaže li u održavanju zdravog imunološkog sustava? Baš kao i zdrava prehrana, tjelovježba može pridonijeti općem dobrom zdravlju, a time i zdravom imunološkom sustavu. Tjelovježba potiče cirkulaciju koja omogućuje stanicama i tvarima imunološkog sustava slobodno kretanje kroz tijelo i da svoj posao obavljaju učinkovito

Što je umjerena tjelovježba za prosječne ljude? I pomaže li zadržati zdrav imunološki sustav? Za sada, iako izravna veza nije utvrđena, razumno je razmotriti umjerenu redovitu tjelovježbu kao korisnu komponentu zdravog života, potencijalno važno sredstvo za očuvanje zdravog imunološkog sustava.

Vezani sadržaj: