Krvna slika: što možemo saznati gledajući nalaz krvi?

Da se ne biste pitali što predstavljaju nerazumljive skraćenice pored brojki na papiru koji vam je dao laborant, savjetujemo vam da pažljivo pročitate tekst Krvna slika: Što su normalne vrijednosti?

Krvna slika može biti učinjena kao dio redovitog liječničkog pregleda. Krvna slika može dati vrijedne informacije o općem zdravstvenom stanju. Također, pruža važne informacije o vrstama i broj stanica u krvi, osobito crvenim krvnim stanicama, bijelim krvnim stanicama i trombocitima.

Liječnik može zatražiti vađenje krvi zbog:

• simptoma kao što su umor, slabost, groznica, modrice ili mršavljenje
• anemije
• talasemije
• otkrivanja koliko je krvi izgubljeno, ako postoji krvarenje
• dijagnosticiranja policitemije
• pronalaska infekcije
• dijagnosticiranja bolesti krvi, poput leukemije
• provjere zloupotrebe droga
• otkrivanja ima li previše ili premalo određenih vrsta stanica.

Bijele krvne stanice

Bijele krvne stanice (leukociti) štite tijelo od infekcija. Ako se infekcija razvije, bijele krvne stanice napadaju i uništavaju bakterije, viruse ili druge organizme koji su uzrok infekcije. Bijele krvne stanice su veće od crvenih krvnih stanica, ali ih ima manje. Kada osoba ima bakterijsku infekciju, broj bijelih stanica raste vrlo brzo. Broj bijelih krvnih stanica se ponekad koristi kako bi se pronašla infekcija ili da se vidi kako se tijelo nosi s liječenjem raka.

Vrste bijelih krvnih stanica su neutrofili, limfociti, monociti, eozinofili i bazofili. Svaka vrsta stanica ima drugačiju ulogu u zaštiti tijela. Vrijednosti svake od tih vrsta bijelih krvnih stanica daju važne informacije o imunološkom sustavu. Previše ili premalo različitih vrsta bijelih krvnih stanica može pomoći kod otkrivanja infekcije, alergijske ili toksične reakcije na lijekove, i mnogih drugih stanja, kao što je leukemija.

Visok broj leukocita

Stanja koja uzrokuju povišen broj bijelih krvnih stanica uključuju infekcije, upale, oštećenja tkiva (kao što je srčani udar), teški fizički ili emocionalni stres (ozljede ili operacije), opekotine, zatajenje bubrega, lupus, tuberkulozu, reumatoidni artritis, pothranjenost, leukemiju i bolesti poput raka.

Uporaba kortikosteroida, smanjena aktivnost nadbubrežne žlijezde, problemi sa štitnjačom, određeni lijekovi ili uklanjanje slezene također mogu uzrokovati visoke vrijednosti.

Nizak broj leukocita

Stanja koja mogu smanjiti broj bijelih krvnih stanica uključuju kemoterapiju i reakciju na lijekove, aplastičnu anemiju, virusne infekcije, malariju, alkoholizam, AIDS, lupus, ili Cushingov sindrom. Povećana slezena može smanjiti broj leukocita.

Crvene krvne stanice

Crvene krvne stanice (eritrociti) nose kisik iz pluća u ostatak tijela. One nose i ugljični dioksid natrag u pluća, tako da možemo izdahnuti. Ako je broj eritrocita nizak (anemija), tijelo možda ne dobiva dovoljno kisika koliko mu je potrebno. Ako je broj eritrocita previsok (policitemija), postoji mogućnost da će se crvene krvne stanice sabiti zajedno i blokirati malene krvne žile (kapilare). Ovo također može otežati nošenje kisika za crvene krvne stanice.

U okviru kompletne krvne slike rade se i takozvane eritocitne konstante koje daju informaciju o kvaliteti eritrocita: srednji korpuskularni volumen (MCV), prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitu (MCH) i srednja stanična koncentracija hemoglobina (MCHC).

Srednji korpuskularni volumen (MCV) pokazuje veličinu crvenih krvnih stanica. Prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitu (MCH) je prosječan iznos hemoglobina u crvenoj krvnoj stanici. Srednja stanična koncentracija hemoglobina (MCHC) mjeri koncentracije hemoglobina u prosječnoj crvenoj krvnoj stanici. Ove brojke pomažu u dijagnostici različitih vrsta anemija. Raspodjela eritrocita po volumenu (RDW) pokazuje da li su sve stanice iste ili su različitih veličina ili oblika.

Visok broj eritrocita

Stanja koja uzrokuju povećanje broja crvenih krvnih zrnaca uključuju pušenje, izloženost ugljičnom monoksidu, dugoročnu bolest pluća, bolesti bubrega, neke vrste raka, neke oblike bolesti srca, alkoholizam, bolesti jetre, rijedak poremećaj koštane srži ( policitemija vera) ili rijedak poremećaj hemoglobina koji veže kisik prečvrsto.

Stanja koja utječu na sadržaj vode u tijelu također mogu uzrokovati povećane vrijednosti crvenih krvnih stanica. Ova stanja uključuju dehidraciju, proljev ili povraćanje, prekomjerno znojenje, teške opekline i korištenje diuretika. Nedostatak tekućine u tijelu čini da volumen eritrocita izgleda veći, a to se ponekad naziva lažna policitemija.

Nizak broj eritrocita

Kod anemije se smanjuje broj crvenih krvnih zrnaca. Anemija može biti uzrokovana teškim menstrualnim krvarenjima, čirom želuca, upalnom bolesti crijeva, nekim tumorima, Addisonovom bolešću, talasemijom, nedostatkom folne kiseline ili vitamina B12, trovanjem olovom, bolesti srpastih stanica ili reakcijom na određene lijekove. Također se smanjeni broj crvenih krvnih zrnaca može vidjeti ako je izvađena slezena.

Trombociti

Trombociti su najmanji tip krvnih stanica. Oni su važni u zgrušavanje krvi. Kada dođe do krvarenja, trombociti pomažu zaustaviti krvarenje. Ako ima premalo trombocita, nekontrolirano krvarenje može biti problem. Ako ima previše trombocita, postoji mogućnost formiranja krvnih ugrušaka u krvnim žilama.

Prosječni volumen trombocita (MPV) se koristi zajedno s brojem trombocita kako bi se dijagnosticirale neke bolesti. Ako je broj trombocita normalan, volumen trombocita još uvijek može biti previsok ili prenizak.

Visok broj trombocita

Visoke vrijednosti trombocita mogu se javiti ako dođe do krvarenja, nedostatka željeza, kod nekih bolesti poput raka i problema s koštanom srži.

Nizak broj trombocita

Mali broj trombocita može se pojaviti u trudnoći ili kod oboljelih od idiopatske trombocitopenične purpure. Povećana slezena, također, može smanjiti broj trombocita.

Hematokrit i hemoglobin

Hematokrit otkriva količinu prostora (volumena) koju crvene krvne stanice zauzimaju u krvi. Vrijednost se izražava kao postotak crvenih krvnih stanica u volumenu krvi. Na primjer, ako je hematokrit 38 znači da je 38% volumena krvi napravljeno od crvenih krvnih stanica. Vrijednosti hematokrita i hemoglobina pokazuju da li je prisutna anemija ili policitemija.

Molekule hemoglobina ispunjavaju crvene krvne stanice. One nose kisik i daju krvnim stanicama crvenu boju. Kod vađenja krvi, mjeri se količina hemoglobina u krvi i sposobnost nošenja kisika po tijelu.