Kompletna krvna slika: što su normalne vrijednosti?

Bez obzira na to bojite li se igle ili vađenja krvi, odlazak u laboratorij ipak je neophodan pri gotovo svakoj dijagnostici bolesti. Analize krvi jasno ukazuju na to je li vaš organizam zdrav, otkrivaju postoje li upalni procesi ili neka bolest i pomažu vam da brže i lakše dijagnosticirate stanje.

Ako zbunjeno gledate u papiru koji vam je dao laborant i ne znate što predstavljaju nerazumljive skraćenice pored brojki, savjetujemo vam da pažljivo pročitate ovaj tekst i naučite koje su referentne vrijednosti kompletne krvne slike i leukocitarne formule (one koja pokazuje broj leukocita - bijelih krvnih stanica koje su veoma važne za imunitet i obranu organizma od bolesti). Što nam govore povišeni leukociti i/ili eritrociti u krvi i na koje sve parametre u krvnoj slici trebamo obratiti pozornost, provjerite u velikom vodiču krvne slike.

Što pokazuje kompletna krvna slika?

Kompletna krvna slika je osnovna laboratorijska analiza krvi koja se radi zbog procjene općeg zdravstvenog stanja i otkrivanja različitih poremećaja poput: anemija, infekcija, virusnih oboljenja, stanja uhranjenosti organizma i izloženosti otrovnim materijama. Ovom analizom krvi dobiva se uvid u broj i kvalitetu eritrocita, trombocita i leukocita.

Saznajte što vam doktor nikada neće reći o nalazu krvi!

Kompletna krvna slika parametri

Kompletna krvna slika moderne hematologije sastoji se od sljedećih parametara:

ERITROCITI u krvi (Er)

Eritrociti ili crvena krvna zrnca su krvne stanice koje sadrže hemoglobin i sudjeluju u prijenosu kisika i ugljik dioksida u organizmu.

Referentne vrijednosti eritrocita:

• M 4,5 - 6,3 x 10 na 12/l
• Ž 4,2 - 5,4 x 10 na 12/l

Što ako imam povećan broj eritrocita?

Povišeni eritrociti: dehidratacija, policitemija (rijetko oboljenje)

Više o bolesti: policitemija rubra vera!

Što ako imam smanjen broj eritrocita?

Smanjen broj eritrocita: jedan od pokazatelja anemije zajedno sa hematokritom, hemoglobinom i eritrocitnim konstantama

Više o bolesti: anemija!

LEUKOCITI u krvi (Le)

Leukociti ili bijela krvna zrnca stvaraju se u koštanoj srži i imaju ulogu u zaštiti organizma od infekcije, pri čemu svaka određena populacija leukocita (ima ih 5) ima posebnu funkciju, što se vidi u leukocitarnoj formuli koja se radi nezavisno od krvne slike, a preporučuje se kao obavezna dopuna koja upotpunjava sliku o stanju organizma.

Referentne vrijednosti leukociti u krvi:

• 4 - 10 x 10 na 9/l

Što ako imam povećan broj leukocita?

Povećan broj leukocita u krvi može indicirati bakterijsku infekciju.

Što ako imam smanjen broj leukocita?

Smanjen broj leukociti u krvi može značiti da posti sumnja usljedeće bolesti: leukocitoza, virusno oboljenje, kod kemoterapije, primjene nekih lijekova.

HEMOGLOBIN (Hb)

Hemoglobin je sastojak eritrocita i predstavlja proteinski kompleks koji prenosi kisik iz pluća u tkiva i ugljikov dioksid iz tkiva natrag u pluća.

Referentne vrijednosti hemoglobina:

• M 140 - 180 g/l
• Ž 120 - 160 g /l

Smanjen broj hemoglobina: anemija (gleda se stanje eritrocita, hemoglobina i željeza)

Više o bolesti: anemija!

HEMATOKRIT (Htc)

Hematokrit predstavlja volumen eritrocita u jedinici pune krvi.

Referentne vrijednosti hematokrita:

• M 0,40 - 0,50 L/l
• Ž 0,35 - 0,48 L/l

Povećan broj hematokrita: policitemija rubra vera (rijetka bolest čiji je uzrok nepoznat, a javlja se uglavnom kod starijih osoba)

Više o bolesti: policitemija rubra vera!

Smanjen broj hematokrita: dehidratacija, anemija

TROMBOCITI u krvi (Tr)

Trombociti su krvne pločice koje imaju ulogu u hemostazi i zgrušavanju krvi.

Referentne vrijednosti tromobocita:

• 150 - 400 x 10 na 9/l

Što ako imam povećan broj trombocita?

Povećan broj trombocita: tromboza (spontano zgrušavanje krvi)

Više o bolesti: tromboza!

Što ako imam smanjen broj trombocita?

Smanjen broj: autoimuna oboljenja, spontana točkasta krvarenja, kod primjene citostatika, poslije transfuzije krvi

ERITROCITNE KONSTANTE

U okviru kompletne krvne slike rade se i takozvane eritocitne konstante koje daju informaciju o kvaliteti eritrocita.

• MCV (mean cell volume) - veličina eritrocita
• MCH (mean cell hemoglobin) - prosječna količina hemoglobina u eritrocitu
• MCHC (mean cell hemoglobin concentration) - prosječna koncentracija hemoglobina u eritrocitu
• RDW (red cell distribution width) - raspodjela eritrocita po volumenu

TROMBOCITNE KONSTANTE

Trombocitne konstante daju informaciju o morfološkim osobinama trombocita, o njihovom volumenu, veličini.

• MPV (mean platelet volume) - raspodjela trombocita po volumenu
• PDW (platelet distribution width) - prosječni volumen trombocita

SEDIMENTACIJA (SE)

Sedimantecija eritrocita ne ulazi direktno u sastav KKS, ali se preporučuje i uglavnom obavlja pri hematološkim pretragama jer ukazuje na moguće postojanje bolesti i prati se pri svim oboljenjima. Ova vrijednost predstavlje brzinu kojom se eritrociti talože na dno uspravno postavljene epruvete. Normalna brzina SE isključuje postojanje bolesti, dok je ubrzana indikator za dalja ispitivanja.

Referentne vrijednosti:

• M (20 - 50 god.) 3 - 13 mm/h
• M (više od 50 god.) 2 - 23 mm/h
• Ž (20 - 50 god.) 4 - 24 mm/h
• Ž (više od 50 god) 5 - 28 mm/h

Povećanje: u slučaju postojanja infekcije

Leukocitarna formula

Leukocitarna formula, odnosno diferencijalna krvna slika podrazumjeva broj pojedinačnih grupa, tj. stanica leukocita. Za dobru laboratorijsku analizu neophodno je uraditi i leukocitarnu formulu zajedno sa krvnom slikom. Postoje tri glavne vrste leukocita: granulociti (neutrofilni, bazofilni i eozinofilni), monociti i limfociti.

Neutrofilni granulociti

Neutrofilni granulociti zajedno sa monocitima čine osnovu obrambenog sustava u organizmu.

Referentne vrijednosti:

• 40 - 75%

Povećan broj (neutrofilija): bakterijske infekcije, traume, opekotine, upale, infarkt. Značajno su povišeni kod leukemije i proširenih malignih bolesti.

Više o bolesti: srčani infarkt

Smanjen broj (neutropenija): virusne infekcije, bruceloza, tuberkuloza, reumatoidni artritis, poremećaji koštane srži, manjak vitamina B12.

Više o bolestima: bruceloza, tuberkuloza, reumatoidni artritis

Limfociti u krvi

Limfociti proizvode antitijela i sudjeluju u obrani od virusa.

Referentne vrijednosti limfocita:

• 20 - 45%

Povećan broj limfocita (limfocitoza): virusne infekcije (Epstein barr virus, citomegalovirus, rubeola), toksoplazmoza, bruceloza.

Više o bolestima: citomegalovirus, rubeola, toksoplazmoza, bruceloza

Smanjen broj limfocita (limfopenija): kod liječenja kortikosteroidima, infiltracija koštane srži, AIDS, kod primjenjivanja radioterapije i kemoterapije.

Više o bolesti: AIDS

Eozinofilni granulociti

Eozinofilni granulociti sudjeluju u obrani od alergijskih agenasa i parazitarnih infekcija.

Referentne vrijednosti:

• 2 - 4%

Povećan broj (eozinofilija): astma, alergije, urtikarija, ekcemi, zračenje, kod oporavka od infekcije. Eozinofilija-mijalgija je sindrom koji se sastoji od bolova u mišićima i zglobovima, povišene temperature, osipa po koži, oticanja ruku i intenzivne eozinofilije.

Više o bolestima: astma, ekcem!

Monociti

Monociti su najkrupnije stanice krvi i glavna funkcija im je fagocitoza (deluju kao "usisavači" izumrlih stanica)

Referentne vrijednosti monocita:

• 2 - 10%

Povećan broj monocita (monocitoza): akutne i kronične infekcije, maligne bolesti.

Bazofilni granulociti

Bazofilni granulociti su najmanje zastupljena populacija leukocita i sudjeluju u alergijskom odgovoru organizma.

Referentne vrijednosti:

• 0 - 1%

Povećan broj (bazofilija): virusne infekcije, urtikarija, miksedemi, nakon hemolize i odstranjenja slezene.

Referentne vrijednosti se odnose na odrasle osobe.

Kompletna krvna slika i urin

Osim krvne slike, jedna od češćih rutinskih laboratorijskih pregleda je i kontrola urina, a najbitniji je prvi jutarnji urin (srednji mlaz). Njime se osim, fizikalnog pregleda (boja, izgled, miris urina), radi i kemijski pregled kojim se želi ispitati postoje li nepreporučene koncentracije tvari koje bi mogle ukazivati na neku bolest. Također, radi se i mikroskopska analiza kojom se saznaje broj krvnih stanica, prisustvo bakterija, parazita ili gljivica.

Kompletna krvna slika cijena

Kompletnu krvnu sliku možete napraviti u privatnim poliklinikama, po cijeni od najčešće 50 kuna, a osim toga i preko sustava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Nalaz ćete dobiti u roku od 24 sata.

Diferencijalna krvna slika

Osim kompletne, postoji i diferencijalna krvna slika (DKS) ili leukogram. Ovom se pretragom otkriva omjer različitih vrsta bijelih krvnih stanica, leukocita u krvi. Za ovu pretragu nisu potrebne posebne pripreme, ali vas liječnik može tražiti da prestanete uzimati određene lijekove, nekoliko dana prije uzimanja uzorka. Nalaz krvne slike također se izdaje unutar 24 sata. Ovom krvnom sliku želi se ispitati omjer pet tipova leukocita.

Ovo su normalni omjeri:
• neutrofili - 40 do 70%
• eozinofili - 1 do 4%
• bazofili - manje od 1%
• limfociti - 20 do 50%
• monociti - 1 do 8%

Krvna slika kod tumora

Pregled krvi najbrži je način do otkrivanja bolesti. Svaki laboratorijski pregled trebao bi započeti kompletnom krvnom slikom jer će ona pružiti sve informacije o krvnim ćelijama, obliku, broju, funkciji i veličini.

Razvoj tumora popraćen je lučenjem tumorskih markera - molekule koje su za vrijeme tumora u većim koncentracijama nego što je to normalno. Osim u mokraći, pojavljuju se u krvi. Njihovo je mjerenje i identifikacija korisno za dijagnozu, liječenje karcinoma i praćenje učinkovitosti terapije. Oni ne moraju biti povišeni kod svake osobe koja boluje od karcinoma, što posebno vrijedi za rane stadije bolesti. Mnogi tumorski markeri nisu specifični za jedan poseban oblik karcinoma već mogu biti povišeni kod više vrsta zloćudnih bolesti. Zbog toga tumorske markere treba razmatrati zajedno sa drugim kliničkim i laboratorijskim pregledima.

Leukemija krvna slika

Postoje različite vrste leukemije ovisno o vrsti krvnih stanica koje su postale maligne. Limfoblastična leukemija je rak limfoblasta (bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije), no osim bijelih, i crvene krvne stanice i trombociti mogu postati stanice raka. Broj leukocita može biti normalan, smanjen ili povećan. U odraslih bolesnika broj leukocita je visok. Ako osoba ima kroničnu limfocitnu leukemiju, u koštanoj se srži vidi nenormalno veliki broj limfocita.

Stadiji kronične limfocitne leukemije:

Stadij 0 - u ovom stadiju previše je limfocita u krvi, ali nema drugih znakova ili simptoma leukemije

Stadij II - u stadiju II kronične limfocitne leukemije, u krvi ima previše limfocita, jetra, a slezena i limfni čvorovi su veći nego normalno

Stadij III - u stadiju III kronične limfocitne leukemije, u krvi ima previše limfocita i crvenih krvnih stanica. Limfni čvorovi, jetra, slezena mogu biti veći nego inače

Stadij IV - u ovom stadiju, u krvi je previše limfocita, a premalo trombocita. Limfni čvorovi, jetra ili slezena mogu biti veći nego normalno i može biti previše crvenih krvnih stanica

Kompletnom krvnom sliku može se vidjeti stanje crvenih, bijelih stanica i trombocita te se tako može dijagnosticirati leukemija.

Vezani sadržaj:

• Ovo su uzroci i tipovi anemija
• Bolovi u srednjem dijelu leđa: simptomi, uzroci, prevencija i liječenje
• Provjerite što možemo saznati gledajući nalaz krvi!