Liječnica nuklearne medicine o tabletama joda: kad su potrebne, a kad opasne?

Izvor slike: 123RF

Ministarstvo zdravstva u Finskoj preporučilo je u utorak kupnju jedne doze tableta joda za sve osobe u dobi od 3 do 40 godina kako bi bili spremni za slučaj opasnosti od radijacije, prenose svjetski i domaći mediji, a nakon čega su rasprodane gotovo sve zalihe joda u toj zemlji. Još od početka rata u Ukrajini i nuklearne prijetnje Rusije, pojavio se strah od posljedica zračenja, a početkom ožujka i građani naše zemlje tražili su jod u ljekarnama. Tada smo razgovarali s liječnicom i sada ponovno prenosimo članak.

Posljednjih dana kod mnogih ljudi se pojavio strah od nuklearne eksplozije zbog čega je dobar dio građana u ljekarnama tražio tablete joda. Ove tablete u Hrvatskoj su dostupne samo na recept i nije ih moguće kupiti u slobodnoj prodaji, za što postoji dobar razlog - čak i u slučaju nuklearne eksplozije te tablete nisu namijenjene svima i mogu izazvati nuspojave ako se uzimaju bez uputa stručnih osoba. Zbog toga smo zamolili prim. Sunčicu Andreju Rogan, dr. med., specijalisticu nuklearne medicine u Poliklinici Medikol, da nam objasni za što su točno ove tablete namijenjene i kojim osobama su potrebne.

''Nažalost, ovih dana dosta se spominju moguće eksplozije u nuklearnim elektranama u Ukrajini i razumljiva je zabrinutost naših građana što ako doista dođe do nuklearnih nesreća. Iz nedavne prošlosti znamo da je kod Černobila i Fukušime došlo do visoke pojave karcinoma štitnjače u ozračenom stanovništvu te da je smrtnost od svih karcinoma porasla za 40% kod određenog izloženog stanovništva'', objašnjava liječnica. Ističe da na tržištu postoje tablete koje sadrže veliku količinu joda te umjesto u mikrogramima, u kojima se inače računaju dnevne potrebe (kod odraslih osoba 150 mikrograma, kod trudnica do 300 mikrograma), takve tablete sadrže količinu joda u miligramima što iznosi 1000 puta više od dnevne potrebe te dolaze u obliku kalijevog jodida.

Jod za nuklearnu katastrofu: ljudi traže kako i gdje nabaviti tablete joda

''Naime, radi se o kratkotrajnoj zaštitnoj ulozi visokih količina tog dobrog joda, čija je uloga blokada štitnjače da ne apsorbira štetni jod 131 ili jod 133 iz smjese u nuklearnom oblaku. Zato te tablete konzumiraju samo stanovnici u trenutku nuklearne eksplozije elektrane ako se ona nalazi u neposrednoj blizini stanovnika jer izotopi joda 131 i joda 133 u organizam ulaze udisanjem zraka ili konzumiranjem namirnica na koje sjeda radioaktivni jod, koji se onda veže u stanicama štitnjače, slinovnica, želuca i crijeva te ih oštećuje. Nakon četiri sata od emisije radioaktivnog joda u zrak blokada štitnjače dobrim jodom više nije moguća'', ističe naša sugovornica.

Prim. Sunčica Andreja Rogan, dr. med., spec. nuklearne medicine

Upozorava da konzumacija visokih doza joda može biti štetna, zbog čega se ova vrsta tableta u Hrvatskoj može dobiti samo na liječnički recept ili od strane mjerodavnih zdravstvenih ustanova i to samo onda kada je potrebno. Dodaje i da je važno znati kako nije svaki nuklearni incident povezan isključivo s emisijom radioaktivnih čestica joda 131, čije vrijeme poluraspada iznosi 8 dana, već su tu i opasni cezij 137 s vrlo dugim vremenom poluraspada (30 godina) te stroncij kojeg kost zamjenjuje s kalcijem i trajno ga veže zbog čega dolazi do leukemije.

''Prema tome, tablete dobrog joda koriste se samo za zaštitu štitnjače te ne štite organizam od svih drugih radioaktivnih elemenata kojima smo izloženi kod radijacijskih padalina. Prema dosadašnjim iskustvima, zaštitna uloga tableta s visokim udjelom joda može pomoći kod incidenata iz nuklearnih elektrana samo u radijusu do 100 km'', objašnjava prim. Rogan te dodaje da ''najveći rizik za razvoj karcinoma štitnjače kod ozračenja imaju djeca, zato se tablete najčešće primjenjuju kod svih osoba do 40 godina.

Saznajte koji su stvarni učinci radijacije na čovjeka

Posljedice nedostatka joda u organizmu

Nedostatak proizvodnje hormona štitnjače zbog nedostatka joda, objašnjava naša sugovornica, očituje se na gotovo svim organskim sustavima - od direktnog utjecaja na štitnjaču uz pojavnost velike čvoraste guše, čime je i pojavnost karcinoma štitnjače veća, do slabijeg fertiliteta u takvoj populaciji. Također, doktorica ističe da se kod majki s niskim hormonima štitnjače tijekom trudnoće javlja i psihomotorna zaostalost djece, čak i kretenizam.

Zašto nam je jod potreban?

''Nakon saznanja da je jod važan suplement u ljudskoj prehrani, pojavio se niz raznih oblika unosa joda, a tablete su jedan od načina za pojedinačnu nadoknadu. Kako u svijetu postoje značajne razlike u unosu joda u organizam, koje najviše ovise o dostupnosti joda u tlu, javnozdravstvene ustanove država su tijekom proteklog stoljeća uvele i suplementaciju joda za stanovništvo na određenom području pa tako i Hrvatska danas ima zakonodavno implementiranu adekvatnu supstituciju joda putem jodirane soli, koja je dostupna svima i tako postoji odlična regulacija dnevnih potreba joda'', objašnjava doktorica i dodaje da se u preparate koji trudnice uzimaju dodaju one količine joda koje su preporučljive za trudnoću, zbog čega kod nas ne postoji potreba za uzimanjem dodatnih količina joda u tabletama ili jodnim otopinama.

Opasnosti uzimanja tableta joda

''Uzimanje tableta s visokom koncentracijom joda, kakve se koriste za zaštitu kod neposrednih nuklearnih eksplozija pogotovo u više navrata, dovodi do blokiranja proizvodnje hormona štitnjače koji nije uočljiv po nekim posebnim simptomima, no za posljedicu može imati slabljenje funkcije svih organa, a najgore ako se javi aritmija. Kod određenih ljudi dolazi do suprotne reakcije, to jest do oslobađanja velike količine hormona štitnjače radi čega pate svi organi, opet najviše srce i moguće su nepredvidive srčane smetnje, ali i neurološke smetnje pa je moguć gubitak svijesti i pojava epileptičnog napada'', upozorava doktorica i ističe da u Hrvatskoj postoje nadležne institucije koje se bave zaštitom od zračenja i nuklearne sigurnosti.

''Kada i ako bude potrebno sigurno će biti provedena distribucija tableta joda građanstvu koje su za to namijenjene'', objašnjava naša sugovornica. Upozorava i da nije poželjna dugotrajna konzumacija tableta joda koje su prisutne na tržištu i sadrže količinu joda za dnevnu nadoknadu (150 mikrograma), kao ni jodnih otopina. ''U tom slučaju dolazi do gomilanja prevelike količine joda u organizmu jer se zbraja količina joda iz svakodnevnog soljenja hrane i kalcijevog jodida te se kod ljudi s poremećenom kontrolom proizvodnje hormona štitnjači mogu javiti neželjene posljedice koje sam ranije navela'', upozorava naša sugovornica.

''Različiti dostupni mediji pišu o dobrobiti joda za ljudski organizam što nije sporno, no potrebno je znati epidemiološke prilike u pojedinim zemljama po pitanju dostupnosti joda ili prevenciji s njim da bismo mogli adekvatno tumačiti iznesene stavove u tekstovima. Napominjem da gotovo svaka zemlja ima svoje potrebe i režim konzumacije joda čime se bavimo mi stručnjaci već unatrag 100 godina i još ne postoji jedinstvena formula primjenjiva za sve'', zaključuje doktorica.