Probiotici - zaštitnici zdravlja

Jeste li znali da površina crijeva može iznositi do 400 metara kvadratnih te da unutar probavnog trakta postoji oko 500 različitih vrsta mikroorganizama.

Veliki je to broj mikroorganizama koji žive u ravnoteži, natječući se za mjesto vezanja na sluznici i hranu.

Iako je crijevna flora tijekom života relativno konstantna, mnogo toga na nju utječe.

Sastavni dio crijevne flore su svakako i probiotici - prirodni zaštitnici imunološkog sustava i sluznica,"dobre" bakterije.

Manje je poznato da su probiotičke kulture vrlo osjetljive te da njihov broj može lako biti narušen. Ono što utječe na njihov broj je u prvom redu bolest,uzimanje antibiotika i lijekova,stres te hrana i piće koje unosite.Adekvatnom prehranom pomaže se rast dobrih bakterija, a automatski se smanjuje mogućnost za prekomjerni rast mogućih patogena.

Prehrana koja osobito utječe na rast dobrih bakterija, jest ona bogata vlaknima-prebioticima, a to su u prvom redu žitarice, kruh od cjelovitog pšeničnog ili raženog žita, heljda, palenta, zobene pahuljice, integralna tjestenina, integralna riža i mekinje.

Također je vrlo važno i povrće. I to: mahune, bob, šparoge, brokula, kupus, kelj, mrkva, cvjetača, luk, špinat, blitva, rajčica, krumpir, celer, zelena paprika, tikvice, krastavci, patlidžani, poriluk, kiseli kupus, kisela repa, grah, grašak, cikorija i artičoka.

Ništa manje važno nije niti voće, ali treba biti zastupljeno u manjoj mjeri u odnosu na povrće: jabuka, kruška, dunja, naranča, mandarina, grejp, breskva, nektarina, banana, suhe šljive, maline, jagode, te orašasti plodovi: bademi, orasi, sjemenke sezama, suncokreta, kikirikija i lješnjaci u manjoj mjeri.

Probiotici u kombinaciji sa prebioticima-vlaknima čine sinbiotik koji je višestruko koristan za domaćina. Sinbiotik objedinjava probiotik i prebiotik kako bi se postigla veća sinergijska moć, veća od zbroja njihovih pojedinačnih učinaka.

Probiotici aktiviraju imunološke stanice na sluznici crijeva te djeluju antiinfektivno i protuupalno.

Studije su pokazale visoku učinkovitost kod upalnih bolesti crijeva, želuca, recidivirajućih infekcija urogenitalnog sustava, alergija, proljeva, nadutosti i ostalih probavnih tegoba.

Prebiotici direktno utječu na regulaciju pH vrijednosti u probavnom traktu stvarajući tako uvjete koji ne odgovaraju patogenim mikroorganizmima,vežu vodu olakšavajući defekaciju, a njihovom fermentacijom stvaraju se kratkolančane masne kiseline koje služe kao hrana kolonocitima-stanicama debelog crijeva.

Ništa manje bitni nisu ni produkti koje sintetiziraju probiotici, a to su vitamini B skupine i prirodni antibiotik širokog spektra-bakteriocin.

Dobre bakterije pridonose povećanju tolerancije na laktozu i boljoj apsorpciji kalcija i magnezija te drugih nutrijenata.

Uzimanjem dodataka prehrani u obliku probiotika svakako pojačavate imunost i doprinosite zdravlju probavnog i urogenitalnog trakta.

Količina probiotičkih bakterija u starosti se smanjuje, prirodno nestaje, pa ju je potrebno nadomještati. Izuzev specifičnih primjera kao što je transplantacija organa, probiotici su nešto što se svakome može preporučiti s obzirom na današnji tempo i stil života.

Uzimajući suplementaciju u obliku probiotika ne unosite u organizam ništa što u njemu nije prirodno prisutno i zato oni predstavljaju najprirodniji dodatak prehrani.

Uzmemo li u obzir da kroz probavni sustav godišnje u prosjeku prođe, odnosno probavi se, 1 tona hrane i tekućine postaje jasno koliko je važno imati uravnoteženu crijevnu floru i zašto ju još nazivaju i zaboravljenim organom.