Može li konzumiranje više proteina smanjiti rizik od pretilosti?

Ono što jedete može imati velik utjecaj na vaše zdravlje. Ako se uhvatite u situaciji da se tijekom dana nađete u jedenju ne baš zdravih kaloričnih obroka, razlog možda neće biti samo glad. Naime, prema rezultatima nove studije uzrok može biti i nedovoljan unos proteina.

Rezultati studije objavljene u časopisu Obesity su uključivali analizu podataka iz Nacionalnog istraživanja o prehrani i tjelesnoj aktivnosti, koje se održalo između svibnja 2011. i lipnja 2012. godine. Uzimajući u obzir prehrambene i fizičke navike 9 341 odrasle osobe prosječne dobi od 46,3 godine, znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyu otkrili su da je prehrana sudionika sastavljena od 30,9% masti, 43,5% ugljikohidrata, 18,4% proteina, 4,3% alkohola i 2,2% od vlakana.

Oni koji stoje iza studije također su otkrili da su sudionici koji nisu jeli dovoljno proteina tijekom doručka (ili prvog dnevnog obroka) jeli više tijekom ostatka dana. Također, visokoproteinski doručak se jelo manje kako je dan odmicao.

Istraživači su također otkrili da su sudionici koji nisu jeli dovoljno proteina rano u danu na kraju jeli ne samo više kalorija tijekom dana, već su jeli i više hrane s visokim udjelom masti, šećera i soli; konzumirali više alkohola; i jeli manje zdrave hrane poput žitarica, povrća, mahunarki, voća, mliječnih proizvoda i mesa.

Istraživači su otkrili da je jedan od razloga zašto sudionici studije nisu konzumirali odgovarajuću razinu proteina vjerojatno posljedica visokog unosa prerađene hrane. Ovaj visok unos nekvalitetne prerađene hrane istiskuje proteinsku hranu koja potiče sitost, suzbija prekomjernu potrošnju kalorijske hrane siromašne hranjivim tvarima i smanjuje rizik od pretilosti.

"Sve je jasnije da jedemo kako bi zadovoljili potrebu za proteinima. No, problem je u tome što hrana u zapadnjačkoj prehrani ima sve manje proteina“, rekao je jedan od autora studije, profesor David Raubenheimer te dodao da ljudi unose više hrane kako bi zadovoljili tu potrebu.

Glavna autorica studije dr. Amanda Grech, znanstvena suradnica u Centru Charles Perkins Sveučilišta u Sydneyu i sveučilišnoj Školi za život i znanost o okolišu, također je napomenula: "Budući da ljudi konzumiraju više brze hrane ili visoko prerađene i rafinirane hrane, smanjuju unos proteina i povećavaju rizik od prekomjerne težine i pretilosti, a za koje znamo da povećava rizik od kroničnih bolesti."

Nutricionistica Kylene Bogden se slaže s navedenim tvrdnjama te za portal Eatthis navodi da nije iznenađena rezultatima. "Ovi nalazi su nevjerojatno točni", kaže Bogden. "Mnogi od nas konzumiraju prerađenu hranu više puta dnevno, dan za danom, što dovodi do kronične upale i nedostatka hranjivih tvari. Kada je naše tijelo pod kroničnom upalom i opterećeno nedostacima hranjivih tvari, možemo osjetiti umor, žudnju za šećerom i nemogućnost mršavljenja“, objašnjava.

Kada je riječ o tome kako hrana bogata proteinima, mastima i ugljikohidratima različito utječe na vaše tijelo, kao i zašto ugljikohidrati i masti potencijalno mogu dovesti do pretilosti, Bogden napominje da razgradnja proteina sagorijeva najviše kalorija. Također, objašnjava da je adekvatan unos proteina potreban i za optimalnu kontrolu šećera u krvi.

Vezani sadržaj:

• Stručnjaci iz Hrvatske i Danske upozoravaju: Prevencija i dijagnosticiranje ključni su u borbi protiv pandemije debljine
• Debljanje koje ne možete kontrolirati
• Ovi antioksidanti potiču mršavljenje!