Psihijatar o suicidu: Tko su najčešće žrtve, kada se zabrinuti za blisku osobu i što učiniti?

Izvor slike: 123RF

Suicid se smatra jednim od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj, a statistike pokazuju da je stopa smrtnosti od samoubojstva u Hrvatskoj viša od prosječne stope drugih zemalja Europske unije. Kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, češće žrtve suicida su muškarci, a broj slučajeva raste s dobi pa su oni najčešći među osobama starijima od 65 godina.

O ovoj problematici i dalje se premalo govori, posebno u vrijeme blagdana kada smo svi skloniji laganim temama, ali i ovo je dio godine kada trebamo pažljivo osluškivati potrebe i probleme osoba koje nas okružuju jer možda im baš mi možemo pomoći. O suicidu i tome kako prepoznati da netko možda ima suicidalne misli te što u takvoj situaciji možemo učiniti razgovarali smo s prof. dr. sc. Darkom Marčinkom, specijalistom psihijatrije i pročelnikom Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb.

U sklopu Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC Zagreb djeluje Centar za krizna stanja i prevenciju suicida gdje se može doći bez najave i uputnice između 08:00 i 20:00 sati ili nazvati telefonom na 01 2376 335 bilo kada između 00:00 i 24:00 sata.

Događa li se najviše (pokušaja) suicida u zimskim mjesecima, tijekom blagdana, ili je to samo mit? Možete li izdvojiti neki drugi period godine u kojem je povećan broj slučajeva? S čime to povezujete?

Suicidi se tradicionalno pojačano događaju u proljetnim mjesecima, kada postoji promjena iz zimskih dana (s manje svjetla) u proljetni period, koji ide uz buđenje prirode i života. Ovo buđenje, kod većine ljudi stvara pozitivni poticaj, dok kod ljudi koji imaju dublje (endogene) smetnje djeluje suprotno i njihove smetnje još su izraženije. Zdravlje zahtijeva sklad i rezonanciju sva tri elementa ljudske egzistencije – tijelo, psiha i društveni položaj, a važna je i duhovna komponenta. Za mentalno zdravlje nije naglasak samo na redukciji faktora psihičkog poremećaja ili bolesti već da na tjelesnom, psihološkom, socijalnom i duhovnom planu ličnosti osoba razvija pozitivne sadržaje kao i osjećaj dobrobiti. Dublja, kognitivno-refleksivna dimenzija uključuje razumijevanje života, težnju za istinom i dubljim shvaćanjem pojava, događaja i procesa na intrapsihičkoj te i interpersonalnoj razini, odnosno uvid u pravu prirodu stvari i motiva koji pokreću ponašanje i kreiraju odnose.

Tko su najčešće žrtve suicida?

U velikom postotku (preko 90%) žrtve suicida boluju od nekog psihijatrijskog poremećaja, među kojima je rizik viši kod oboljelih od težih formi bipolarnog afektivnog poremećaja, depresije i alkoholizma. Poremećaji ličnosti, u težoj formi, također povećavaju rizik suicidalnog ponašanja.

Što osobe koje pokušaju izvršiti suicid najčešće navode kao razloge? Smatrate li da su to stvarni okidači ili je suicid češće posljedica određene kliničke slike?

Svaki suicidalni pokušaj u sebi ima dvije grupe faktora, a to su predispozicija (tzv. dijateza) kao i triger faktori (tzv. okidači). Dakle, postojanje faktora okidača nije dovoljno, nego je potrebno da osoba u sebi ima i dublju predispoziciju za suicidalno ponašanje. U faktore predispozicije spadaju nepovoljni neurobiologijski faktori poput niske razine serotonina i lipidnih frakcija, teža psihička ili tjelesna bolest. U faktore okidače spadaju nepovoljni životni stresori, gubici, pogoršanja životnog ritma kao primjerice financijski slom.

Postoje li znakovi koje možemo prepoznati kod osoba sa suicidalnim mislima? I što možemo učiniti u takvoj situaciji?

Suicidalna osoba često navodi da ne vidi smisao u životu i da ne vidi izlaz iz svoje teške situacije. Važno je ozbiljno shvatiti osobu koja iznosi suicidalne misli te ne umanjivati ili relativizirati navedeno. Puno je zabluda i neistina vezano uz suicidalno ponašanje, jedna od njih je da osobe koje iznose suicidalne misli nikada ne pokušaju suicid.

Što učiniti ako netko podijeli s nama da je imao suicidalne misli ili je pokušao počiniti suicid, ali još uvijek nije potražio liječničku pomoć? Kako razgovarati s tom osobom? Trebamo li se obratiti nekome ili nam treba biti prioritet zadržati povjerenje?

Ako netko podijeli s nama da ima suicidalne ideje, bitno je stvoriti povjerenje kod te osobe. Stoga je ključno u razgovoru s tom osobom aktivno slušanje jer upravo kroz to što saslušamo tu osobu pokazujemo joj poštovanje i radimo temelj za naš međusobni odnos povjerenja. Povjerenje i nada su ključni u tom trenutku pa kada to imamo, lakše ćemo pomoći toj osobi. Upravo povjerenje stvara temelj da osoba prihvati i stručnu pomoć koja je prijeko potrebna kada postoji suicidalno ponašanje.

Što može očekivati osoba koja se javi ili dođe u Centar za krizna stanja i prevenciju suicida?

Osoba koja se javi u Centar za krizna stanja može očekivati razgovor s liječnikom - psihijatrom, tijekom kojeg se može otvoreno porazgovarati o problemu koji muči osobu koja je došla potražiti pomoć. Isto tako, bit će ponuđen i prijedlog terapijskog plana, prilagođen svakoj osobi ponaosob, a sve s ciljem šireg sagledavanja problema kao i pružanja adekvatne pomoći. Pomoć se sastoji od razgovora, a ponekad je potrebna i primjena lijekova za smirenje.

Vezani sadržaj: