Sindrom iritabilnog crijeva, FODMAP dijeta i "da" i "ne" u prehrani

Izvor slike: 123RF

Bolovi u trbuhu, grčevi, nadutost u kombinaciji sa zatvorom ili proljevom mogu ukazivati na sindrom iritabilnog crijeva, bolest koja spada u najčešće probavne poremećaje i koja može jako narušiti kvalitetu života. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi, uključujući djecu i osobe starije životne dobi, ali je češća u srednjim godinama života i više muči žene nego muškarce. Dijagnoza se ne može postaviti jednostavno jer ne postoji laboratorijski test koji potvrđuje ovu bolest. Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, a bolovi i grčevi se teško mogu opisati liječniku, jer bol je često subjektivne prirode.

Međutim ova bolest se definira kao ponavljajući bolovi u trbuhu koji se javljaju u prosjeku najmanje jednom tjedno u tri mjeseca, a povezani su s pražnjenjem, promjenama učestalosti stolica te promjenom oblika (izgleda) stolice.

Simptomi sindroma iritabilnog crijeva

Za ovu bolest karakteristični su kronični bolovi i grčevi u trbuhu te poremećaj pražnjenja crijeva. Bolove u trbuhu mogu pogoršati stres ili hrana, a česta je nadutost i prisutnost plinova. Drugi simptomi su proljev, zatvor, izmjena proljeva i zatvora ili izmjena razdoblja normalnog pražnjenja crijeva s razdobljima proljeva i/ili zatvora.

Tipovi bolesti ovise o navici pražnjenja crijeva

Tipovi sindroma iritabilnog crijeva dijele se ovisno o glavnom simptomu u navici pražnjenja crijeva dok se Bristolska ljestvica stolice koristi za karakterizaciju konzistencije stolice. Tako razlikujemo sindrom iritabilnog crijeva s:

prevladavajućim zatvorom
prevladavajućim proljevom
izmjenjujućim navikama pražnjenja crijeva
neklasificirani sindrom iritabilnog crijeva.

Uzroci ove bolesti nisu sasvim poznati, ali kod mnogih ljudi su hrana i stres okidači za pojavu simptoma. Pitali smo nutricionisticu Mirnu Trumbetaš postoje li neke namirnice koje pogoršavaju stanje, jer neka hrana smeta nekim ljudima, dok drugim ili istim ljudima u nekom drugom razdoblju ne uzrokuju promjene. Koje su to i zašto?

"Kao i kod svake bolesti potreban je individualni pristup, tako da nekima određene namirnice iznimno smetaju dok drugima ne. No postoje neka općenita pravila u kojima se svi mogu pronaći, dakle hranu s kratkolančanim fermentabilnim ugljikohidratima (FODMAP), u koje ubrajamo fruktane, galaktane, laktozu, fruktozu, sorbitol, manitol i i glutenom treba izbjegavati jer dovodi do neugodnih simptoma", kaže te objašnjava da i gluten može biti okidač za IBS, neovisno o tome je li osoba oboljela od celijakije.

Što se tiče konkretnih namirnica koje se mogu konzumirati, to su patlidžan, tikvice, tikve, repa, mrkva, krumpir, a nikako ne: prokulice, brokula, zelje i kiselo zelje jer stvaraju previše plinova, zatim mahunarke; soja, grah, leća, mahune, grašak, slanutak. Ako oboljeli žele jesti salatu ona može biti od rikole i špinata.

Što se događa s crijevima i zašto se javljaju grčevi i bolovi?

"Na crijeva utječe loša probavljivost, upala ili nepodnošenje određene hrane. Oboljeli od IBS imaju izmijenjenu mikrobiotu, povećanu upalu te propusnost crijeva. Neravnoteža u probavi i malapsorpcija povezane su s IBS-om. Prehrana bogata ugljikohidratima koji nisu potpuno probavljeni, slabo se apsorbiraju kroz tanko crijevo, spajaju se s bakterijama u probavnom sustavu, fermentiraju stvarajući plinove koji dovode do neželjenih simptoma napuhnutosti, bolova, problema sa stolicom i slično. Ugljikohidrati također povlače vodu iz crijeva putem osmoze i time dolazi do rastezanja crijeva, samim time do preosjetljivosti crijeva i ostalih simptoma", objašnjava nutricionistica.

Što je i kako izgleda FODMAP dijeta?

"Low FODMAP dijeta isključuje kratkolančane fermentabilne ugljikohidrate. Smanjenjem fermentiranih šećera u prehrani smanjuju se simptomi poput napuhnutosti. Teško je provediva i potrebno ju je ograničiti na maksimalno 3 do 4 mjeseca. Osim narušavanja socijalnih kontakata koji se zbivaju oko stola izaziva i nutritivne deficite, zbog čega je važno provoditi je uz nadzor stručnjaka, nutricionista koji će procijeniti kada je potrebno vratiti natrag izbalansiranu prehranu kako ne bi došlo do daljnjih nutritivnih gubitaka. U isto vrijeme low fodmap prehrana pokazuje bolji oporavak kod oboljelih od bilo koje druge dijetoterapije", naglašava naša sugovornica.

Probiotici - kakvu ulogu imaju?

Istraživanja pokazuju da probiotici povoljno djeluju kod simptoma IBS-a, pogotovo kombinacija različitih vrsta.

Hrana koja pomaže i hrana koju bi trebalo izbjegavati

"Kod ovakve vrste oboljenja preporučuje se eliminacijska dijeta koja će omogućiti prepoznavanje prehrambenih okidača. Može se provoditi kroz tri tjedna, a potom postepeno uvođenje eliminirane hrane i pokušaj otkrivanja koja hrana smeta i treba je u potpunosti izbjegavati. Ono što se zaista mora izbaciti to su mahunarke i zeleno lisnato povrće koje napuhuje poput kelja, prokulica, brokule i slično. Također namirnice koje mogu pogoršati stanje većini oboljelih od IBS su: prehrana bogata ugljikohidratima, mastima, trans masnim kiselinama, mliječnim proizvodima, začinjenom hranom, alkohol i kava. Nije lako niti jednostavno no zato se preporučuje stručni nadzor i praćenje", kaže nutricionistica Mirna Trumbetaš te dodaje da je ponekad stvar samo u količini, pa je potrebno imati više manjih obroka tijekom dana.

NE

povrće: luk i inačice, mahunarke, cvjetača, kukuruz, gljive, paprika, rajčica, cikla
voće: suho voće, jabuka, kruška, zrele banane, breskva, nektarina, marelica
meso: mesne prerađevine
žitarice: glutenske žitarice- pšenica, mekinje, raž
orašasto: pistacije, indijski oraščići

DA:

biljni napitci, kefir
neglutenske žitarice - heljda, kvinoja, amarat, kukuruz, riža
orašasto voće i sjemenke
meso i riba manje masnoće
bobičasto i jagodasto voće, citrusi, banane manje zrele
mrkva, celer, pasternjak, patlidžan, tikvica, špinat, blitva, repa, rotkvica, batat, krumpir, bundeva, crvena i žuta paprika, krastavci, salata, rikola.