Šećerna bolest: Stručnjakinja navodi čimbenike rizika na koje možemo utjecati

U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina. Procjenjuje se da će taj broj narasti na 643 milijuna do 2030. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze koje se naziva predijabetes.

Ova učestala bolest se pojavljuje u dva oblika, dijabetes tipa 1 i dijabetes tipa 2. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. O šećernoj bolesti u Hrvatskoj i onom što svaki pojedinac može učiniti da bi odgodio nastanak ove bolesti, razgovarali smo s prof.dr.sc. Leom Duvnjak, dr.med., pročelnicom Zavoda za šećernu bolest SK Vuk Vrhovca, KB Merkur, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima je od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

Šećerna bolest nezaobilazna je tema naše svakodnevice u okviru koje stručnjaci upozoravaju na njezine pogubne posljedice za zdravlje pučanstva. Pojačana pozornost posljedica je činjenice da je učestalosti ove bolesti dosegla razmjere pandemije s 537 milijuna oboljelih u svijetu uz predviđanja daljnjeg porasta do 634 milijuna u sljedećih 10 godina. Pri tom je od značaja napomenuti da je u svake druge osobe bolest nedijagnosticirana, a u oko 540 milijuna osoba globalno prisutan je tzv. predijabetes koji podrazumijeva poremećenu toleranciju glukoze, navodi pročelnica Zavoda.

U Republici Hrvatskoj je 2021. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) bolest je dijagnosticirana kod 327 785 osoba, a procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih preko 500 000.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana šećerne bolesti koji se svake godine obilježava 14. studenog usmjerena je na dostupnost edukacije uz slogan „edukacijom do bolje sutrašnjice“. U oko 80% oboljelih prisutan je tip 2 šećerne bolest koji se razvija postepeno i do 10 godine prije dijagnoze, u čijoj su patogenezi pored genetskih prisutni i čimbenici okoliša na koje se može utjecati. Stoga je u kontekstu ovogodišnjeg fokusa Svjetskog dana šećerne bolesti uputno progovoriti o onom što svaki pojedinac može učiniti da bi odgodio nastanak ove bolesti, ističe naša sugovornica.

Šećerna bolest tipa 2 nastaje češće u osoba s debljinom i to tzv. abdominalnog tipa, hipertenzijom i poremećajem metabolizma masti. Stoga ovi pojedinci pored regulacije krvnog tlaka i masnoća moraju periodično kontrolirati vrijednosti glukoze u krvi, a poglavito ako postoji pozitivna obiteljska anamneza i dob iznad 40 godina, kaže ona te navodi debljinu, hipertenziju i poremećaj metabolizma masti kao osnovne kardiovaskularne čimbenike rizika, za koje kaže da su posljedica kardiovaskularnih bolesti od kojih umire dvije trećine dijabetičkih bolesnika.

U svih osoba, neovisno o postojanju ranije navedenih bolesti, zdrava prehranu i redovito tjelesnu aktivnost ističe kao osnovne pretpostavke dugog životnog vijeka. "Korisna je bilo koja vrsta tjelesne aktivnosti u trajanju od oko 30 minuta barem 3 puta tjedno, od šetnje do plivanja, i složenijih oblika rekreacije u sportskim centrima, ovisno o dobi i tjelesnoj spremi. Zdrava prehrana podrazumijeva dovoljan unos voća i povrća, izbjegavanje koncentriranih ugljikohidrata, zasićenih masnoća i alkoholnih pića. Pri tom ne treba težiti za strukturiranim i u pravilu skupim programima koji se sve više nude na tržištu, a uključuju izradu posebnih jelovnika, nerijetko s namirnicama koje su teže dostupne".

"Svaka domaćica i prešutno zna da je dalmatinski način pripreme hrane (na lešo) zdraviji od onog koji uključuje zaprške, kiselo vrhnje i sl. Pri izboru mesa valja se odlučiti za krti dio primjerice svinjetine, nije nužno pripremati samo teletinu. Također, u jelovnik treba uključiti voće i povrće i sasvim je nepotrebno kupovati skupe vitaminske preparate. Odrasle nije potrebno posebno poučavati o štetnosti konzumiranja prevelike količine čokolada, čipsa, krekera, „fast food-a“ i gaziranih napitaka ali oni svojim primjerom moraju poučiti vlastitu djecu. Pri tom je važno napomenuti da šećerna bolest tipa 2 ,dijelom upravo zbog loših životnih navika, bilježi porast i u dječjoj dobi. Valja znati da i ako smo naslijedili „loše“ gene za razvoj dijabetesa promjenom načina života možemo usporiti njegov nastanak, a time posredno i odgoditi komplikacije. Stoga, svaki pojedinac može učiniti nešto za sebe: hraniti se zdravo, što ne znači nužno i skupo, smanjiti unos alkohola, prestati pušiti i kretati se što više. Šetnje po svježem zraku još su uvijek besplatne!", zaključuje dr. Duvnjak.

Vezani sadržaj:

• Ove prednosti hodanja izvući će vas iz kuće!
• Koje voće sadrži najviše šećera?
• 'Oboljelima od dijabetesa teško je naći stalnu motivaciju za kontrolu šećera, a posljedice mogu biti strašno teške'