Tjestenina zapravo ne deblja, ali samo pod jednim uvjetom!

Rijetko se pronalazi namirnica koja se tako preuveličano demonizira u raznim dijetama kao što je tjestenina, ali novo istraživanje pokazuje da, u pravim okolnostima, ona uopće ne deblja.

Štoviše, pasta može pomoći u održavanju zdrave težine, ustanovili su talijanski znanstvenici u studiji u kojoj je sudjelovalo više od 20 tisuća ispitanika.

Posljednjih godina zbiva se prava revolucija kad je u pitanju hrana. Tradicionalne “nezdrave namirnice”, maslac, sol, jaja, sve se više “iskupljuju” u novim istraživanjima.

Po rezultatima jednog od njih znanstvenici upućuju na to da nema potrebe ni da izbjegavamo tjesteninu.

Pripremite salatu od tjestenine, graška i parmezana!

Istraživači s instituta Neuromed su u studiji objavljenoj u časopisu Nutrition&Diabetes pojasnili da tjestenina, ali samo ako je dio zdrave mediteranske prehrane, može čak i pomoći pri gubitku težine.

Nema razloga za izbjegavanje tjestenine

“Popularno je mišljenje da tjestenina nije primjerena ako želite smršavjeti i neki je ljudi ne žele na tanjuru”, kaže jedna od znanstvenica Licia Iacoviello.

“Nakon ovog istraživanja, možemo reći da to nije ispravno. Tjestenina je temeljni sastojak mediteranske tradicije i nema nikakvog razloga da je izbjegavamo u prehrani”, dodala je.

Iacoviello i njezini kolege u istraživanje su uključili nešto više od 14 tisuća ljudi iz moliške regije i nešto manje od devet tisuća iz drugih dijelova Italije.

Sudionike su detaljno ispitali što jedu, kada i gdje jedu i u kojim količinama. Uzeli su u obzir veličinu porcija, te visinu, težinu, opseg struka i bokova ispitanika.

I ne samo da studija nije pokazala vezu između tjestenine i nezdrave težine, nego baš suprotno, tjesteninu su više jeli oni mršaviji.

Pripremite mediteransku zdravu tjesteninu!

“Umjereno konzumiranje tjestenine u okviru mediteranskog načina prehrane dobro je za zdravlje. To je poruka koja proizlazi iz naše studije”, rekla je Iacoviello.

Mediteransku prehranu čini hrana bogata složenim ugljikohidratima i vlaknima, poput mahunarki, žitarica, sira, maslinova ulja, rajčice, češnjaka i ribe.