Borba protiv celulita nije samo proljetni hir

Celulit

Da bismo se uhvatili u koštac s celulitom, valja prije svega prepoznati uzroke u određenom slučaju i na njih djelovati sustavno, ali i dugoročno.

Celulit se javlja u gotovo 85 posto žena, i to ne samo u onih s povećanom tjelesnom težinom nego je čest i kod mršavih. U podlozi problema nisu samo neestetske nakupine (što nam, doduše, najviše smeta) nego patologija u pravom smislu te riječi. Naime, celulit je fibrosklerotična edematozna panikulopatija, a označava bolest potkožnoga masnog tkiva uz ovapnjenje vezivnog tkiva.

Celulit je želatinozna tvar sastavljena uglavnom od vode, mukopolisaharida, bjelančevina, mineralnih soli, vezivnih vlakana te ostataka metabolizma, odnosno otpadnih tvari koji se odlažu u "džepove" neposredno ispod kože. Namreškana koža, što se obično javlja oko kukova, bedara, nadlaktica i unutarnje strane koljena, doima se poput velike spužve koja može apsorbirati veliku količinu vode i pritom se napuhne i izboči. Takve vidljive izbočine, smežuranu i mlohavu kožu, nazivamo narančinom korom.

Razlozi su nastanka u lošoj perifernoj cirkulaciji krvi i limfe, što posljedično dovodi do nepotpuna izlučivanja toksina koji se zadržavaju u tjelesnim tekućinama, a to izaziva promjene u potkožnome masnom tkivu. Oslabljene krvne žile propuštaju tekućinu u međustanični prostor između masnih stanica, što pridonosi nastanku edema, a u masnom tkivu nakupljaju se pripadajuće masnoće, tvoreći manje i veće čvoraste nakupine. Te nakupine pritišću krvne i limfne žile, što onemogućuje pravilnu izmjenu tvari (dotok kisika i hranjivih tvari u stanice i odvođenje toksina i otpadnih tvari iz stanica) te dovodi do još većeg oštećenja tkiva.