Čitate li upute o lijekovima?

Na što obratiti pažnju u uputi o lijeku

Evo nekoliko dodatnih savjeta na koje biste trebali posebno obratiti pažnju pri čitanju uputa o lijekovima:

Nuspojave lijekova

Nuspojave su sve štetne reakcije na lijek koje su nastale unatoč pridržavanju propisanog doziranja i načina primjene lijeka. One mogu nastati iznenada ili se javiti nakon nekog vremena. Nuspojave se mogu manifestirati kao kardiovaskularne, gastrointestinalne, bubrežne, kožne ili neurološke. Najčešće se javljaju kao akutna stanja. Kod pojave bilo kakve nuspojave ne lijek, potrebno je potražiti savjet liječnika i eventualno prekinuti terapiju.

Alergije ne lijekove

Neke neželjene reakcije na lijekove mogu se javiti kod svake osobe i uglavnom su rezultat prevelike doze lijeka, interakcije s drugim lijekom ili nuspojava lijeka. Ponekad se tako pojam alergije koristi u pogrešnom kontekstu.

Alergija prije svega podrazumijeva reakciju preosjetljivosti i javlja se samo kod određenih, preosjetljivih osoba. Alergijske reakcije na lijekove, nasreću, ipak nisu tako česte kako se misli. Simptomi alergije se javljaju nekoliko minuta do nekoliko sati nakon uzimanja lijeka. Alergijska reakcija se može javiti na bilo koji lijek. Dugotrajna primjena i visoke doze lijeka povećavaju mogućnost nastanka alergije.

Alergije se najčešće javljaju na acetilsalicilnu kiselinu u lijekovima protiv boli i povišene temperature ili na antibiotike kao što je npr. penicilin.

Najčešći simptomi reakcije preosjetljivosti su kožni osipi, iako mogu biti zahvaćeni i ostali sustavi: dišni, probavni, mokraćni, živčani.

Najteži oblik alergijske reakcije je anafilaktički šok i on je životno ugrožavajući. U slučaju pojave alergijske reakcije potrebno je prekinuti terapiju i promatrati osobu barem 12 do 24 sata.

Interakcije među lijekovima

Interakcijom među lijekovima dolazi do promjene učinka jednog lijeka, u vidu smanjenja ili povećanja učinka, ukoliko se paralelno s njim koristi drugi lijek. Interakcije mogu uzrokovati i nuspojave.

Neželjene interakcije lijekova mogu u bolesnika dovesti do pojačanih nuspojava, do pojačane toksičnosti i do ne predviđenih farmakoloških reakcija koje uglavnom štetno djeluju na organizam osobe koja konzumira lijekove.

Interakcije lijekova i hrane

Da postoji odnos između lijekova i hrane poznato je još od davno. No, razvojem moderne farmakologije i industrije lijekova i sa sve većim brojem najrazličitijih tvari koje se koriste kao lijekovi, taj odnos postaje još važniji. Kako lijekovi mogu utjecati na probavu hrane tako i pojedini hranjivi sastojci mogu pojačati ili umanjiti djelovanje lijeka.

Lijekovi mogu utjecati na poremećaje prehrane, ometati apsorpciju hranjivih tvari i dovesti do metaboličkih poremećaja. Hrana s druge strane može utjecati na apsorpciju lijeka, njegov metabolizam i ekskreciju iz organizma. Zato je važno dobro pročitati upute i držati se načina primjene lijeka ? prije jela, poslije jela, ujutro na prazan želudac i slično.

Interakcije hrane i lijekova razlikuju se od osobe do osobe. One najviše dolaze do izražaja kod osoba koje boluju od kroničnih bolesti, kod izrazito mladih ili starih osoba, kod izrazito gojaznih ili pothranjenih osoba.

Masna hrana usporava pražnjenje iz želuca pa je i lijek duže izložen enzimima i kiselini u želucu.

Kuhano ili pečeno povrće kao što je luk mogu povećati fibrinolitički učinak pojedinih lijekova (kao što je varfarin), a tamnozeleno povrće koje je bogato vitaminom K koči učinak oralnih antikoagulansa koji sprječavaju zgrušavanje krvi.

Mlijeko i mliječni proizvodi koji sadržavaju kalcij mogu kočiti apsorpciju tetracikličkih antibiotika. Pojedine vrste sireva (camambert, chedar, parmezan) mogu zakočiti djelovanje antidepresiva.

Kofeinski pripravci mogu spriječiti apsorpciju i terapijsko djelovanje neuroleptičnih lijekova (flufenazin, haloperidol, droperidol).

Alkohol nije preporučljivo konzumirati s lijekovima. Pri tome je poseban naglasak na lijekove koji se koriste u liječenju šećerne bolesti. Alkohol u kombinaciji s tim lijekovima još više snižava razinu šećera u krvi i može dovesti do po život opasne hipoglikemije.

Agrumi i sokovi agruma (posebice grejp) sadrže velike količine kalcija i mogu doći u interakciju sa lijekovima koji blokiraju kalcijeve kanale (nifedipin, verapamil), sa estrogenima, oralnim kontraceptivima, lijekovima koji se koriste kod alergija i sa lijekovima za koji kontroliraju razinu kolesterola u krvi.

Grejp je posebno specifičan i dolazi u interakcije s mnogim lijekovima. Lijekovi s kojima sok od grejpa ulazi u interakcije su često korišteni lijekovi za liječenje hipertenzije, boli, raka, alergija, oralni kontraceptivi i mnogi drugi. Zato je vrlo važno pažljivo pročitati upute uz lijek i pridržavati ih se kako bi terapija lijeka kojeg konzumirate uistinu bila učinkovita.

Alternativni lijekovi i biljni pripravci

Puno ljudi koristi biljne pripravke kako bi poboljšali svoje zdravstveno stanje. Malo tko se konzultira o upotrebi takvih lijekova sa svojim liječnikom. Upute za korištenje lijekova ponekad sadržavaju informacije o tome s kojim se biljnim pripravcima nipošto ne smiju kombinirati. Iako se takvi lijekovi "ne shvaćaju ozbiljno" u kombinaciji s drugim lijekovima ili odlaskom na operaciju mogu izazvati i te kako ozbiljne posljedice.

Tako kapsule od češnjaka, koje mnogi uzimaju kako bi regulirali svoj krvni tlak i povišeni kolesterol, u kombinaciji sa lijekovima koji se koriste u vrijeme operacije mogu dovesti do opasnog krvarenja čak i smrti. Preparati ginka (Ginko biloba) i ginseng mogu također dovesti do krvarenja za vrijeme operacije.

Biljna sredstva na bazi odoljena (Valeriana officinalis) u interakciji sa anesteticima ometaju disanje. Još jedan od biljnih preparata koji jako ulazi u interakcije sa drugim lijekovima je i gospina trava (Hypericum perforatum) koja se inače koristi za tretmane lagane depresije. Ona može poništiti učinak oralnih kontraceptiva, u kombinaciji s nekim antidepresivima imati fatalne posljedice, a ako se koristi neposredno prije operacije može izazvati nekontrolirano zgrušavanje krvi.