Antibiotici se koriste za uništavanje opasnih bakterija i značajno su doprinijeli ljudskom zdravlju. Bolesti, koje su nekada bile smrtonosne, danas se mogu uspješno izliječiti uzimanjem antibiotika. Ipak, brojne bakterije su postale otporne na antibiotike. Mogu preživjeti i razmnožavati se čak i u prisutnosti antibiotika.

Otpornost bakterija na antibiotike može postati veliki problem, stoga je jako važno pažljivo uzimati antibiotike i uistinu ih uzimati samo onda kada je to neizbježno. Dobra vijest je da se otpornost bakterija na antibiotike može u određenoj mjeri spriječiti. 18. do 24. studenog obilježava se Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima i donosimo nekoliko savjeta kako ih koristiti i na što paziti.

Antibiotike koristite pametno

Nemojte uzimati antibiotike svaki put kada imate infekciju dišnih puteva. Antibiotici vam neće pomoći kod virusnih infekcija, kao što su gripa, prehlada ili upaljeno grlo. Antibiotike je čak nepotrebno uzimati i kod nekih bakterijskih infekcija.

Ne stvarajte pritisak na liječnika

Nemojte forsirati liječnika da vam propiše antibiotike ako je očito da patite od virusne infekcije. Umjesto toga ga tražite savjet koji će vam pomoći da virusna infekcija što prije prođe.

Uzimajte antibiotike kako treba

Ako su vam propisani antibiotici, slijedite upute za uzimanje. Dovršite cijelu dozu antibiotika, čak i ako se počnete osjećati bolje.

Nikada ne uzimajte antibiotike bez recepta

Ako ćete uzimati antibiotike kada vam zapravo nisu potrebni, velika je vjerojatnost da će bakterije razviti otpornost na antibiotike.

Kako bakterije razvijaju otpornost prema antibioticima?

Bakterije mogu razviti otpornost prema antibioticima, što može biti opasno za zdravlje cjelokupnog organizma. Najčešći uzročnici nastanka otpornosti bakterija na antibiotike su:

• prečesto uzimanje antibiotika
• bespotrebno uzimanje antibiotika
• prerani prestanak uzimanja antibiotika.

Ne pridržavanje pravila i uputstva za uzimanje antibiotika

Kada se antibiotici uzimaju prečesto i nepravilno, oni će uništiti osjetljivije bakterije, ali neće otpornije. Otpornije bakterije će se nastaviti razmnožavati i širiti tijelom. Mogu u tijelu ostati jako dugo i razviti otpornost na antibiotike. Bakterije su jako otporne, one mogu:

• neutralizirati djelovanje antibiotika
• promijeniti područje djelovanja antibiotika
• izbaciti antibiotike iz svojih stanica
• spriječiti ulazak antibiotika u njihove stanice.

Kada uzimati antibiotike?

Liječnici slijede neke smjernice kada propisuju antibiotike pacijentima. Ipak, upotreba antibiotika i njihovo djelovanje na zdravlje još uvijek nije dovoljno dobro istraženo. Teško je odrediti je li prisutna infekcija blaga ili ozbiljna samo na temelju simptoma.

Stoga liječnici koriste kombinaciju iskustva i znanstvenih dokaza kod propisivanja antibiotika. Donosimo vam stvari koje liječnici obično uzimaju u obzir kada propisuju antibiotike.

Groznica

Ako imate groznicu i visoku temperaturu, vjerojatno patite od bakterijske infekcije. No, moguće je i da je u pitanju virusna infekcija. Liječnici će uzeti u obzir rizik od nastanka virusne infekcije kod propisivanja antibiotika. Ako imate groznicu, a trenutno je sezona gripe, vjerojatno ćete liječničku ordinaciju napustiti bez antibiotika.

Koliko bolest traje?

Virusne infekcije mogu ponekad uzrokovati ozbiljnije probleme, kao što su infekcije sinusa. Slabiji imunitet može pogodovati nastanku bakterijskih infekcija. Ako simptomi traju tjednima, velika je vjerojatnost da ćete uzimati antibiotike. S druge strane, simptomi koji traju tjednima su najčešće uzrokovani virusnim infekcijama pa se ne može s lakoćom odrediti trebate li uzimati antibiotike ili ne.

Boja sluzi

Sluz iz nosa, koja je rijetka i bistra, je u pravilu znak virusne infekcije. Zelena ili žuta sluz može biti znak bakterijske infekcije, ali i ovo može biti varljivo jer neke virusne infekcije mogu uzrokovati zelenu ili žutu boju sluzi. Sve u svemu, boja sluzi nije uvijek pouzdana kada je u pitanju propisivanje antibiotika.

Upaljeno grlo

Iako je crveno, vaš liječnik će pogledati jesu li prisutne bijele točkice, koje su znak bakterijske infekcije. Tek tada će sa sigurnošću moći odrediti trebaju li vam antibiotici. Većina prehlada započinje s upalom grla, ali ako nisu prisutni drugi simptomi prehlade, moguće je da se radi o bakterijskoj infekciji.

Vaš liječnik će vam propisati antibiotike u slučajevima kada:

• stanje nije naročito ozbiljno, ali je očito da bakterijska infekcija neće proći bez upotrebe antibiotika, kao što su ozbiljne akne
• stanje nije naročito ozbiljno, ali je moguće da se ljudi u vašem okruženju zaraze, primjer su bakterijske infekcije kože
• je očito da će uzimanje antibiotika ubrzati proces oporavka i smanjiti rizik od nastanka komplikacija, kao što je kod infekcije bubrega
• je očito da se vaše stanje može pogoršati i uzrokovati stanja opasna po život, kao što je pneumonija (upala pluća).

Antibiotici se također češće preporučuju osobama koje su osjetljivije na potencijalno štetne posljedice infekcija kao što su:

• osobe starije od 75 godina
• osobe koje pate od srčanih bolesti
• osobe koje pate od dijabetesa
• osobe koje pate od stanja ili bolesti koje oslabljuju imunološki sustav (HIV, rak).

Manje je više

Antibiotike treba u što većoj mjeri izbjegavati. Ako je bakterijska infekcija slaba i tijelo ju može samo pobijediti, onda mu to i prepustite.

Antibiotici uzrokuju nastanak različitih nuspojava

Antibiotici mogu uzrokovati nastanak nuspojava s kojima se možete kasnije boriti tjednima. Često uzrokuju zatvor, proljev, gljivičnu infekciju, promjene raspoloženja i slabiju koncentraciju.

Antibiotici uništavaju i dobre bakterije

U našem tijelu postoje različite vrste bakterija, a tijelo bez nekih ne može normalno funkcionirati. To su dobre bakterije koje omogućavaju nesmetano funkcioniranje organizma. Antibiotici tu ravnotežu u većini slučajeva naruše.

Svakom dozom antibiotika se mijenjamo

Istraživanja su pokazala da uzimanje antibiotika može povećati rizik od nastanka nekih bolesti kasnije u životu. Svakom dozom antibiotika se tijelo mijenja. Antibiotici uništavaju normalne bakterije, koje su sastavni dio našeg tijela.