CentarZdravlja

Astma - početak već u dječjoj dobi

Objavljeno: Srijeda, 05.10.2011.

Prosječno vrijeme čitanja:
Broj riječi:

Pokretači astme i kako ih izbjegavati

Pojava simptoma bolesti u bolesnika s genetskom predispozicijom ovisno je o određenim čimbenicima okoliša. Poznato je da se djeca koja su u najranijoj dobi bila izložena nekim alergenima u okolišu u visokim koncentracijama (npr. grinjama iz kućne prašine, alergenima kućnih ljubimaca - mačka, pas), senzibiliziraju na te alergene i razvijaju simptome astme, a imaju i učestalije napadaje. Stoga se određenim mjerama kontrole mikro-okoliša može utjecati i na pojavu bolesti. Ako je bolesniku najvažniji pokretač simptoma izloženost grinjama iz kućne prašine, potrebno ga je poučiti kako ih smanjiti u svom mikro-okolišu. Tako se, na primjer, savjetuje ukloniti tepihe ili tapisone, tapecirani namještaj, teške zavjese, pernate jastuke, korištenje posebnih prekrivača za madrace, pranje rublja i posteljine na temperaturama iznad 60 ĽC, često prozračivanje prostorija itd.

Napad mogu pokrenuti i infekcije dišnog sustava, dim cigareta, tjelesni napor, jaki mirisi, promjene vremena, onečišćenja zraka, jake emocije, neki lijekovi. Izlaganje duhanskom dimu je važan čimbenik rizika za razvoj astme. Roditeljima djece koja imaju astmu ili predispoziciju za razvoj astme treba preporučiti prestanak pušenja i izlaganja djeteta duhanskom dimu, što važi i za majke koje puše tijekom trudnoće.

U prevenciji se ističe i važnost prehrane majčinim mlijekom i postupno uvođenje dohrane, posebno ako dijete ima simptome alergije na neku hranu. U nekih bolesnika se astmatski napad može pokrenuti uslijed alergijske reakcije na neku namirnicu, iako prilično rijetko. Kod drugih koji su alergični na peludi, može se javiti i alergija na određeno voće i povrće radi tzv. križne reaktivnosti (npr. bolesnici alergični na pelud breze mogu biti alergični i na jabuku, breskvu...).

Danas se raspravlja i o preventivnom učinku tzv. prebiotika i probiotika, određenih mikroorganizama koji se dodaju hrani ili se nalaze u određenoj hrani, a koji reguliraju crijevnu floru (npr. Bioactiv LGG), međutim, za sada nema čvrstih dokaza.