Dječje zarazne bolesti - hripavac

Uvod

Cijepljenje i preboljela bolest ne ostavljaju trajni imunitet, pa osoba može ponovno oboljeti od hripavca.

U današnje vrijeme hripavac (pertusis, magareći kašalj, kukurikavac) je endemska bolest. Godišnje se u svijetu prijavi oko 60 milijuna slučajeva s čak više od pola milijuna smrtnih ishoda. Uzročnik hripavca je bakterija Bordetella pertussis, s tim da se u vrlo malom postotku kao uzročnik javlja i Bordetella parapertussis. Za razliku od ostalih respiratornih zaraznih bolesti, koje su uglavnom vezane uz hladnije doba godine, hripavac se najčešće javlja u proljetnim i ljetnim mjesecima.

Prije ere cijepljenja, najviše su obolijevala djeca od prve do pete godine života i ona školske dobi, a danas je gotovo 50 posto oboljelih mlađe od godinu dana, s tim da je bolest u toj dobnoj skupini osobito teškog tijeka.

Izvor zaraze je bolestan čovjek, često adolescent ili odrasla osoba, koja boluje od neprepoznata hripavca. Bolest se prenosi kapljičnim putem. Nakon ulaska u dišni sustav novog domaćina, bakterije se brzo "hvataju" za sluznicu, razmnožavaju i počinju producirati toksine i druge biološki aktivne tvari. Jedna od najvažnijih posljedica infekcije u dišnom sustavu je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta te poremećajem normalna procesa čišćenja dišnog sustava i izbacivanja sekreta. Bolest je vrlo zarazna, a infekcioznost najveća u početku, kad još nema tipičnih napada kašlja. Cijepljenje, odnosno preboljela bolest ne ostavljaju trajni imunitet, pa osoba može ponovno oboljeti od hripavca.