Dječje zarazne bolesti - ospice

Težina bolesti povezana s proširenošću i izgledom osipa

Uobičajeni, klasični tijek ospica može se podijeliti u tri stadija:

• stadij inkubacije - traje od 10 do 12 dana i u pravilu nema nikakvih znakova bolesti
• prodromalni stadij - traje od tri do pet dana s osrednje povišenom tjelesnom temperaturom, konjunktivitisom, sve izraženijim kašljem i pojavom Koplikovih pjega na sluznici ždrijela i obraza
• eruptivni stadij - s vrlo visokom tjelesnom temperaturom i pojavom tipičnog osipa koji se tijekom iduća dva-tri dana postupno širi od glave, preko trupa do udova, uvijek istim redoslijedom. To je vrhunac bolesti, nakon čega slijedi postupan nestanak simptoma i u pravilu brz oporavak.

Stadij inkubacije

Vrijeme tijekom kojeg virus prodire u ljudski organizam (najčešće kroz sluznicu dišnih puteva), ulazi u krv i širi se po cijelom organizmu.

Prodromalni ili kataralni stadij

Relativno je dugotrajan i pun simptoma, pa je stoga karakterističan za ospice, po čemu se one razlikuju od ostalih dječjih zaraznih bolesti s osipom. Obično počinje nespecifičnim znakovima bolesti kao što su povišena temperatura, gubitak apetita, malaksalost, glavobolja i slično, no ubrzo nastupaju i prevladavaju simptomi kataralne upale dišnih puteva: hunjavica, suzenje očiju, bol u grlu, sve jači kašalj i konjunktivitis. Oko drugog, trećeg dana kataralnog stadija na sluznici ždrijela i obraza javljaju se sivo-bijele, poput zrnca pijeska malene točkice na crvenkastoj podlozi - Koplikove pjege. U pravilu, najbolje se vide na sluznici nasuprot donjim kutnjacima, brzo se pojavljuju i nestaju, obično u jednom danu, a s obzirom na to da se gotovo isključivo javljaju kod ospica, patognomonične su za ovu bolest.

Eruptivni stadij

Počinje s pojavom karakteristična osipa (egzantema), obično četiri do pet dana nakon prvih znakova bolesti. Kad se osip pojavi, tjelesna temperatura doseže vrhunac, katkad je veća od 40ºC, uz pogoršanje kataralnih simptoma i općeg stanja bolesnika. Osip je mrljast, izdignut iznad kože (makulopapulozan) i gust, svijetlocrvene boje, a na pojedinim dijelovima tijela može se međusobno spajati potpuno prekrivajući kožu. Osip je u početku samo mrljast i najprije se javlja u gornjem dijelu vrata i iza uški, da bi u prvih 24 sata zahvatio cijelo lice, vrat, ruke i gornji dio prsnog koša, istodobno postajući makulopapulozan. Širenje osipa na trup i udove nastavlja se i dalje, te se drugi, treći dan spušta do nogu i stopala. Kad se osip razvije, tjelesna temperatura snizuje se na normalne vrijednosti, a kataralni simptomi brzo nestaju.

Težina bolesti povezana je s proširenošću i izgledom osipa: što je osip jači, više konfluira, zahvaća veću površinu kože i širi se na dlanove i stopala, to je očekivati teži tijek bolesti; suprotno tome, što je osip slabije vidljiv i samo diskretno zahvaća udove, očekivani tijek bolesti je lakši.

U klasičnom tijeku bolesti, kad osip dosegne noge i stopala, počinje njegovo povlačenje istim redoslijedom kojim je i nastajao. Na mjestu osipa ostaju blijedosmeđe mrljice, koje dalje postupno nestaju uz blago perutanje kože.