Dječje zarazne bolesti - zaušnjaci

Najčešće zahvaćena podušna slinovnica

U načelu, virus parotitisa ponajprije napada žlijezde slinovnice, ali može zahvatiti i ostale organe ili tkiva i u njima izazvati upalu i razvoj bolesti. Najčešće su zahvaćeni središnji živčani sustav i testisi, što najčešće prolazi bez ikakvih bitnijih posljedica, iako katkad mogu biti i vrlo ozbiljne.

Razvoj i tijek bolesti može se podijeliti u nekoliko stadija koji, međutim, nisu međusobno tako dobro odijeljeni i prepoznatljivi kao u nekih drugih dječjih zaraznih bolesti.

Prvi je stadij inkubacije. Obično traje 14 do 24 dana i vrijeme je tijekom kojeg virus putem sluznice dišnog sustava ulazi u ljudski organizam, razmnožava se i krvlju širi tijelom.

Drugi je prodromalni stadij i u njemu se javljaju prvi znakovi bolesti. U pravilu je kratkotrajan i po simptomima nespecifičan, a katkad može i potpuno izostati. Obično traje jedan do dva dana, a od znakova bolesti javljaju se povišena temperatura, bol u mišićima (pogotovo vratnim), umor, klonulost, glavobolja, nedostatak apetita i sl.

Treći stadij u biti predstavlja pravu kliničku sliku bolesti, i u njemu se javljaju simptomi upale žlijezda slinovnica i drugih organa. Najčešće su zahvaćene parotidne (podušne) žlijezde slinovnice, po čemu je bolest i dobila ime. Početak ovog stadija obično je karakteriziran pojavom boli i oteknuća jedne ili obje podušne žlijezde.

Najčešće se dan-dva nakon otoka jedne žlijezde javlja otok i druge, uz činjenicu da u gotovo četvrtini slučajeva otok nastaje i ostaje samo na jednoj strani. Bol je lokalizirana blizu ušne školjke, odnosno resice, i pojačava se pri žvakanju i gutanju. Bolesnik može osjećati i bol u uhu, a bolno može biti i svako pomicanje glave i čeljusti. Otok podušne žlijezde slinovnice vidljiv je ispred, ispod i iza uha, pa vidljivo odiže ušnu školjku i resicu prema naprijed i gore.

Otok žlijezde i okolnog tkiva bolan je na dodir, koža iznad žlijezde napeta i blijeda, a mogu biti povećani i okolni limfni čvorovi. Oteknuće brzo napreduje i dostiže maksimum između prvog do trećeg dana bolesti, a katkad već i tijekom prvih nekoliko sati. Temperatura je obično umjereno povišena, a može trajati dok upala ne zahvati sve slinovnice. Tijekom idućih tri do sedam dana slijedi postupno splašnjavanje otoka i nestajanje simptoma.

Dijagnoza se obično može postaviti vrlo brzo, već na osnovi anamneze i pregleda, odnosno kliničke slike. U situacijama kad nedostaju neki od potrebnih parametara (primjerice, nepotpuna klinička slika i sl.), koriste se posebne laboratorijske pretrage, kao što su traženje specifičnih protutijela u krvi bolesnika, izolacija virusa itd.