Glavobolja u djece

Što možemo učiniti kako bismo pomogli djetetu?

Liječnik nakon otkrivanja mogućeg uzroka glavobolje odlučuje se započeti terapiju koja uključuje boravak u zamračenoj, prozračenoj prostoriji, spavanje, odmaranje, izbjegavanje potencijalnih "trigera" boli, promjenu načina prehrane, spavanja, učenja, preporučuje se kuhana hrana, dosta voća i povrća, bez aditiva. Svaki tip glavobolje je entitet za sebe pa se ne može govoriti o jedinstvenoj terapiji. Svaki tip glavobolje zahtijeva specifičan terapijski pristup. Kao prvi lijek izbora može se dati antipiretik koji je ujedno i analgetik, kao i ibuprofen, a u slučaju povraćanja može se dati i antiemetik. Salicilati se ne daju djeci mlađoj od dvanaest godina života. U liječenju srednje teških ili težih napadaja migrene lijek pr-vog izbora je sumatriptan, u obliku nosnog raspršivača, ali on zahtijeva prethodno učinjenu neurološku obradu djeteta.

Na kraju je važno reći kako je glavobolja jedan od najčešćih simptoma u djece. Potrebno je što ranije postaviti točnu dijagnozu te započeti ciljanu terapiju. Svu djecu s glavoboljom do dobi od šest godina kao i svu djecu s promijenjenim nalazom u neurološkom statusu potrebno je odmah uputiti neuropedijatru, dok stariju djecu i djecu s urednim neurološkim nalazom potrebno je pratiti tijekom tri mjeseca uz vođenje dnevnika. Svakako je potrebno provoditi edukaciju roditelja i djece o glavobolji, stilu života.

Dijagnoza glavobolja uključuje:

• Detaljnu obiteljsku anamnezu te anamnezu samog djeteta, klinički pregled te neurološki pregled. Određuje se je li riječ o akutnoj ili kroničnoj glavobolji, postoje li promjene u ponašanju, sistemski znakovi bolesti (vrućica, ospi) ili vegetativni simptomi, provjerava se kolike su školske aktivnosti, kakav je odnos s prijateljima. Nadalje, anamneza o sadašnjoj bolesti koja uključuje trajanje, frekvenciju, lokalizaciju, tijek boli, kao i stanja koja je izazivaju. Diferencijalno dijagnostički treba razmišljati o vaskularnoj osjetljivosti ako je glavobolja pulsirajuća, upali paranazalnih sinusa, zubi ili očiju ako je bol čeona, maksilarna ili periorbitalna. Intrakranijski procesi stražnje lubanjske jame izazivaju bol u okcipito nuhalnoj regiji dok supratentorijalne lezije izazivaju temporalnu bol na mjestu oštećenja. Migrena klasičnog tipa pojavljuje se najčešće u rano jutro, a vrhunac dosiže za 30 minuta do 24 sata. Glavobolje zbog sinusitisa pojavljuju se prilikom ustajanja ili tijekom jutra, kod hipertenzije u rano jutro, a kod refrakcijskih grešaka vida (miopija, astigmatizam) nakon duljeg čitanja ili boravka pred kompjutorom. U adolescentica se može povezati i s menstruacijskim ciklusom.
• Klinički pregled, mjerenje krvnog tlaka, pri čemu treba pripaziti na neurokutane promjene, traume ili deformitete kralježnice.
• Neurološki pregled s osvrtom na kranijalne živce, reflekse, koordinaciju. Učiniti okulistički pregled vida i vidnog polja te izmjeriti očni tlak, učiniti otorinolaringološki pregled koji uključuje rtg paranazalnih sinusa, zatim TCD krvnih žila i psihološko testiranje. Od laboratorijskih pretraga preporučuje se učiniti SE, KKS, Ureju, Kreatinin, Kalcij, Fe, UIBC, TIBC, Feritin i eventualno hormonske pretrage, ovisno o anamnezi, EEG koji je u većine djece uredan, ali kod jednog broja djece može pokazati i epileptogenu aktivnost te se tada preporuča učiniti CT i eventualno MRI.