Isključivost u prehrani djece nije poželjna

Glavi elementi hrane

Bjelančevine

Bez bjelančevina nema života. Potrebne su za izgradnju mišićne mase, razvoj koštane mase, regulaciju hormona, poboljšanje imunološkog sustava, a pridonose i davanju energije. Njihov udio u prehrani trebao bi iznositi 10 - 20 posto.

Sastoje se od aminokiselina kojih ukupno ima 22, od čega njih 13 ljudski organizam sintetizira, a ostalih devet moramo unositi hranom i nazivamo ih esencijalnim aminokiselinama (nužne za život). Ako samo jedna od njih nedostaje, nisu zadovoljene potrebe za bjelančevinama. Sve esencijalne aminokiseline, u optimalnim omjerima za ljudski organizam, sadrže namirnice životinjskog podrijetla i stoga se smatraju kompletnim ili potpunim bjelančevinama. A tijekom rasta i razvoja djeteta povećani su zahtjevi upravo za esencijalnim aminokiselinama.

Bjelančevine iz žitarica i mahunarki imaju manju biološku vrijednost od onih iz mesa, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, a da bi se postigao optimalan unos svih aminokiselina i napravila dobra ravnoteža, taj posao zahtijeva veliko iskustvo i znanje.

Soja

2/3 potrebnih bjelančevina dijete može dobiti iz sojinih proizvoda, kao što su tofu, seitan i sojino mlijeko, a preostalu trećinu iz ostalih izvora (žitarice, mahunarke, orašasti plodovi), a da pritom unese sve esencijalne aminokiseline. Velik problem može se javiti zbog učestalih alergijskih reakcija na soju, koja je vrlo alergogena namirnica. Ako ne koristimo životinjske bjelančevine, teško ćemo uravnotežiti takvu prehranu, a da pritom poštujemo pravilo raznovrsnosti.

Alge

Mnogi će se složiti da su karakteristična mirisa i okusa i da se teško na njih priviknuti u gastronomskom smislu. Sadrže bjelančevine koje se lako asimiliraju u crijevima, a izvrstan su izvor kalcija, bakra, željeza, magnezija, kalija, cinka, joda te beta-karotena, vitamina B skupine i dijetalnih vlakana. Prije svega, služe kao dodatak jelima i pojačivači su okusa raznih juha i jela čiju osnovu čini riža. Svakako predstavljaju hranu budućnosti, ali opet u kombinaciji s ostalim namirnicama, jer koliko bi to trebalo pojesti algi da bi podmirili potrebe za bjelančevinama? Preporučila bih alge za jačanje imunološkog sustava (Kelp, Fukus, Spirulina, Chlorella).

Ugljikohidrati

Glavni su izvor energije, a razlikujemo jednostavne ili "loše" ugljikohidrate (rafinirani šećer, slatkiši) i složene ili "dobre" ugljikohidrate (integralne žitarice, voće). U svakodnevnoj prehrani trebali bi biti zastupljeni s najviše 50 - 60 posto udjela, i to u obliku sporoizgarajućih, odnosno složenih ugljikohidrata. U vegetarijanskoj prehrani nije rijedak slučaj prekomjernog unosa ugljikohidrata, što rezultira povećanjem masnog tkiva, jer se višak ugljikohidrata u organizmu pretvara u masnoću.

Masti

Služe kao izvor energije i strukturni su elementi svih stanica organizma. Dijelimo ih na zasićene (loše) i nezasićene (dobre) masnoće. U prehrani bi trebale sudjelovati s 15 - 20 posto udjela, s tim da prednost treba dati biljnim masnoćama.