Isključivost u prehrani djece nije poželjna

Što je s kolesterolom?

Svaki tip vegetarijanske prehrane razmjerno je siromašan masnoćama, pogotovo zasićenim masnoćama poput kolesterola. Kolesterol je na lošem glasu, ali djetetu do pete godine života nikako nije uputno drastično smanjiti unos masti, osim u slučaju povećane tjelesne mase i genetske predispozicije za hiperlipidemiju (povišene masnoće u krvi).

U svakom slučaju, mogu preporučiti ribu, pogotovo plavu morsku jer sadrži visokovrijedne masnoće (omega 3), a s nutricionističkog stanovišta predstavlja punovrijednu namirnicu. Idealno bi bilo unositi biljne i životinjske masnoće te poznavati koje vrste masnih kiselina prevladavaju u njihovu sastavu.

Kod djece vegetarijanaca zamijećen je niži omjer DHA (dokozaheksaenska kiselina - sastavni dio omega 3) u krvi i arterijskim fosfolipidima u odnosu na djecu svejede, iako nije utvrđena razlika u omjeru DHA u mozgu između jednih i drugih. Niski unos DHA povezan je s većim rizikom od nastanka koronarnih bolesti u odrasloj dobi.

Od biljnih masnoća poželjno je kombinirati suncokretovo, maslinovo, bučino i laneno ulje. Nije na odmet napomenuti i to da je kukuruzno ulje najbogatije željezom. To su sve esencijalne masne kiseline koje sudjeluju u izgradnji živčanog sustava, a prema posljednjim istraživanjima, njihov unos omogućuje bolji razvoj mentalnih i vidnih funkcija, odnosno smanjuje pojavu alergija.

Vitamini, minerali i elementi u tragovima

Ovi nutrijenti sudjeluju u radu gotovo svih fizioloških funkcija organizma. Pravilnom i dobro uravnoteženom prehranom dobivaju se u dovoljnoj količini i nije ih dobro uzimati "na svoju ruku". Najbolje djeluju kada su nutricionistički usklađeni, primjerice:

• vitamin A najbolje djeluje s vitaminima B kompleksa
• vitamin D s vitaminom E, kalcijem, fosforom i cinkom
• željezo se apsorbira samo uz vitamin C...

Drugim riječima, prevedeno u hranu, to znači: ako je dijete pojelo sendvič s tunjevinom, zelenom salatom i rajčicom na integralnom kruhu sa sjemenkama te popilo svježi sok od naranče ili fermentirani mliječni proizvod, odlično je iskoristilo vitamine i minerale iz tih namirnica.

Jedna od najraširenijih posljedica nepravilne prehrane u Hrvata je anemija, koja se javlja zbog nedostatka željeza. Ona je odraz premalih količina mesa i zelenog lisnatog povrća, kao i pogrešne kombinacije namirnica. Druga po redu je osteoporoza (bolest uzrokovana nedostatkom kalcija u prehrani), a kod koje je prevencija od neprocjenjive važnosti. Zanimljivo je napomenuti da su uz mlijeko i mliječne proizvode, kalcijem bogate i mahunarke (grašak, mahune, leća, grah, bob, slanutak, soja), radič, suhe smokve, bademi i lješnjaci.