Kako nezdravi odnosi između majke i kćeri oblikuju naš život?

Nedostatak majčinske topline i podrške narušava bliskost i emocionalnu povezanost majke i kćeri.
Donosimo istinite priče nepoželjnih odnosa između majki i kćeri.

Odbacivanje

Anita se požalila da ju je majka tokom života ignorirala: „Kada bih učinila nešto na što sam mislila da će majka biti ponosna, onda me odbacila. Počela sam sumnjati u valjanost vlastitih emocionalnih potreba. Majka me uglavnom nije slušala ni čula. Kada bi me pitala jesam li gladna, a ja sam odgovorila da nisam, svejedno bi stavila hranu ispred mene. Pita me što želim raditi za vikend, zatim zanemari moj odgovor i napravi mi planove. Nikada me nije pitala što mi je ili kako se osjećam. Osjećala sam se potpuno nebitno.“

Ovakav odnos može postati ratoboran i u kćeri pobuditi agresiju. Djeci je potrebna bliskost s majkom, njezina pažnja i ljubav.

Kontroliranje

Ovo je još jedan oblik odbacivanja. Majke koje upravljaju svojom djecom aktivno odbijaju priznati valjanost kćerinih riječi ili izbora i usađuju joj osjećaj nesigurnosti i bespomoćnosti. Većina tog ponašanja opravdana je krinkom da je to za dobrobit djeteta, no poruka koja se šalje je sasvim suprotna. Majka takvim ponašanjem daje do znanja da je kći nesposobna i da ne može funkcionirati bez majčinih uputa.

Psiholozi otkrivaju jedina tri razloga za nedostatak samopouzdanja!

Nedostupnost

Emotivno nedostupne majke, uskraćuju ljubav djetetu i nanose štetu njihovom odnosu. Jelena priznaje da joj majka nikada nije previše značila: „Ona je uvijek bila emocionalno odvojena od mene, a tako će i ostati.“

Ovo ponašanje može uključivati ​​nedostatak fizičkog kontakta, ne reagiranje na djetetov plač, ne iskazivanje emocija i ne zadovoljavanje potreba djeteta. Nedostupnost majke ostavlja trajne ožiljke, posebno u kulturi koja vjeruje u prirodnu ljubav majke i instinktivno ponašanje. Osim što je bolno, to je i zbunjujuće. Jelenini roditelji su se razveli kada je imala samo 4 godine, nakon čega je otišla živjeti s majkom. Kasnije se preselila ocu. Jelena si je tokom života stalno postavljala pitanje zašto ju mama nije htjela. Osjećala je ogroman nedostatak u životu koji je samo majka mogla ispuniti.

Osobe koje su pretrpjele ovakvu emocionalnu bol, često postanu nametljive kada odrastu jer su u stalnoj potražnji za sigurnošću i prihvaćanjem.

Poistovjećivanje

Majke ne priznaju nikakve granice između sebe i svoje kćeri. Takve majke žive život kroz svoje kćeri. Potiču ih i ohrabruju, ali u tome i pretjeruju. Zdravi i usklađeni majčinski odnosi pružaju sigurnost i slobodu djetetu.

Ratobornost

Ovu vrstu odnosa karakterizira otvoreni rat. Te majke nikada ne priznaju svoje ponašanje i vrlo su oprezne u svom predstavljanju u javnosti. Ratoborne majke aktivno ocrnjuju svoje kćeri, često su pretjerano stroge ili čak ljubomorne. Ove majke verbalno i emocionalno zlostavljaju kćeri u nadi da će pobijediti. Često koriste i fizičku silu, a svoje ponašanje racionaliziraju pogrešnim ponašanjem i karakterom vlastitih kćeri.

Nepouzdanost

Sva djeca stvaraju mentalne slike onoga što se događa u stvarnom svijetu na temelju vlastitih veza s majkama.

Nina se požalila: „Za moj nedostatak samopouzdanja odgovorna je moja majka. Bila je emocionalno nepouzdana i užasno kritična, a bilo je dana kada je bila pozitivna i nasmijana. Sada shvaćam da su se dobri dani obično događali u prisutnosti drugih ljudi koji su bili njena publika. U svakom slučaju, nisam znala što očekivati. Mogla je biti nepodnošljivo prisutna i neobjašnjivo odsutna. Pretpostavila sam da sam nešto skrivila kada je takva prema meni. Još uvijek čujem njezin glas, posebno kada mi je život težak ili se osjećam nesigurno.“

Provjerite kako ojačati samopouzdanje!

Narcisoidnost

Ova majka vidi svoju kćer kao produžetak sebe i ništa više. Pažljivo kontrolira svoju umiješanost, moćan je igrač i nesposobna za empatiju. Njena emocionalna veza s kćeri je površna, premda će to žestoko poricati. Manipulira i kontrolira vlastito dijete tako da mu daje osjećaj samostalnosti. Ovakve majke često izgledaju sjajno izvana, privlačne su i šarmantne, dobre su kućanice ili uspješne žene, i imaju niz talenata.

Obrnute uloge

Koliko ste puta čuli da se netko osjeća poput majke vlastitoj majci. Ponekad ova situacija nastaje kada majka rodi vrlo mlada ili ima više djece nego što može podnijeti.

Marina priznaje: „Moja majka je s 26 godina imala četvero djece, malo novca i nikakvu podršku. Bila sam najstarija, te sam stoga najviše pomagala. Naučila sam kuhati, oprati rublje i čistiti. Ostala sam pomagač tokom cijelog odrastanja. Majka nikada nije obraćala pozornost na mene, samo na mlađu braću i sestre. Majka me i danas smatra samo prijateljicom. Smatram da mi je ukrala veliki dio djetinjstva.“

Postoje majke alkoholičarke ili hipohondri i odnose se na isti način. Traže od vlastite djece da se brinu za njih.

Postoji nada

Za ovakve slučajeve, postoji rješenje. Terapije ili druge intervencije mogu pomoći majkama da poprave odnose s djecom, a odrasli koji imaju ožiljke iz djetinjstva također uvijek mogu razgovarati sa psihijatrom ili nekom drugom stručnom osobom.