Normalan motorički razvoj djeteta

Dijete od samog rođenja kroz pokrete komunicira sa okolinom. Izražava svoje potrebe i osjećaje kroz kretnju i mimiku, govori i gestikulira, uspravlja se i osvaja svoj prostor.

Neuromotorički razvoj djeteta spontano se razvija kroz interakciju živčanog sistema i lokomotornog sustava. Genetski obrasci i vanjski podražaji pomažu u stvaranju mišićne kontrole. Za normalan motorički razvoja djeteta bitan je intaktan i zreli centralni živčani sistem gdje se kao odgovor na vanjski podražaj vrši prijem impulsa, integracija i stvaranje složenih reakcija. Tako dijete koristi svoju motoriku za postizanje svoga cilja uvjetovanog potrebama i ciljevima.  Jedan od preduvjeta stvaranja normalne posturalne kontrole je normalna napetost mišića za stvaranje selektivnih pokreta i koordinacije. Kvalitetnijem motoričkom razvoju pridonose intrauterina senzomotorička iskustva djeteta.

U početku su djetetove kretnje nekontrolirane i grube, a s vremenom postaju kontrolirane i ciljane. Obrasci pokreta također prelaze iz nižeg u viši stupanj.

Kod normalnog razvoja, dijete ne treba učiti motoričkim radnjama kao što su hvatanje, sjedenje, stajanje ili ustajanje jer ono to spontano i samostalno savladava. U suprotnom bi se usvajanje nekih funkcija ometalo i usporilo.

Normalnom motoričkom razvoju pridonosi stvaranje automatskih reakcija odgovornih za održavanje položaja glave u prostoru te usklađivanje odnosa glave, vrata, trupa i ostalih dijelova tijela.

Motorički razvoj djeteta u prvoj godini života je određen fazama.

Kod novorođenčeta i u prvom mjesecu starosti djeteta izražen je Moorov refleks gdje dijete reagira na podražaje refleksnim pokretanjem svih ekstremiteta. Taj refleks se kasnije gubi nakon čega dolazi faza tjelesnih reakcija. Prisutan je i primitivan grasp reflex. Hipertonus prevladava u mišićima fleksorima svih ekstremiteta. Dijete leži na trbuhu u fetus položaju sa odignutom zdjelicom, koljena su ispod kukova, a glava na jednoj strani.

U 1. mjesecu u položaju na trbuhu dijete pomalo odiže bradu od podloge. Savija ruke i noge, pokušava puzati, prati pogledom velike predmete u radijusu oko 90° i u ovom periodu počinje održavati ravnotežu.

U 2. mjesecu se počinje otvarati šaku, na trbuhu se odiže na podlaktice, prati pogledom predmete u radijusu od 180°.

U 3.mjesecu počinje kontrolirati glavu, ima bolju simetriju u ležećoj poziciji, dijete dotiče koljena i stopala. Gornji dio tijela postaje stabilniji a noge mobilnije. Pokreti ruku se razvijaju. Dijete vidi i čuje ali se ne može svrsishodno pokretati.

U 4.mjesecu dijete leži na leđima ravno i izvodi pokrete hvatanja rukama i stopalima. Zbog nedostatka disocijacije zdjelice i kuka pokreti natkoljenice diktiraju pokrete zdjelice. Priprema se za pokret rotacije a u ovoj fazi motoričkog razvoja se preporuča igranje na boku.

U 5. mjesecu na leđima se aktivira trup i glava prilikom povlačenja djeteta za ruke, dijete sve više dodiruje oba stopala simetrično. Na trbuhu se dobiva aktivnost plivanja i stvaraju se reakcije uspravljanja. Dijete se ljulja preko zdjelice.

U 6. mjesecu dijete je stabilno na leđima, odiže glavu od podloge, dolazi do većih aktivnosti u zdjelici, razvijena je senzomotorička integracija šake koja se širom otvara. Sa pozicije na trbuhu odiže glavu i ruke sa ispruženim laktovima. Prilikom pridržavanja u stojećoj poziciji odiže i spušta nožice kao kod preskakanja. Okreće se aktivno sa trbuha na leđa i obrnuto. Drži predmete u obje ruke.

Sa 7 mjeseci dijete sjedi bez oslonca. Savija trup pri dohvatu igračke. Razvijaju se obrambene reakcije. Zadržava stojeću poziciju uz skakanje i čučanje. Otkriva svoje tijelo, pa i nožni palac koji stavlja u usta. U ležećem se podjednako dobro okreće sa leđa na trbuh na obje strane. Predmete hvata sa palcem i malim prstom.

Sa osam mjeseci uz dobar tonus leđnih mišića sjedi besprijekorno. Iz ležeće pozicije na leđima sam uspijeva sjesti. Okreće tijelo sa jedne na drugu stranu. Traži objekt koji je izvan vidokruga. Sa trbuha se odiže na šake i nožne prste („medvjeđi položaj"). Igra se i u bočnom položaju.

U 9. mjesecu kreće sa puzanjem, odiže se u stojeći položaj uz pridržavanje za namještaj. Prilikom hvatanja koristi fine kretnje prstima šake. Kroz igru dodaje predmete drugoj osobi.

S 10 mjeseci iz četveronožnog položaja puže, sjedi ili se odiže se i duže stoji, bolje održava ravnotežu. Finim hvatom uzima i ubacuje manje predmete u posudu. 

Sa 11 mjeseci izvodi „medvjeđi hod" sa osloncem na šakama i stopalima. Stoji i hoda uz pridržavanje. Dodaje se sa loptom. Igra se igre ubacivanja predmeta u adekvatnu rupu.

U 12 mjesecu hoda uz držanje, podiže predmete s poda, ubacuje i izbacuje predmete iz posude, uspješno hvata manje predmete pinch pokretima.

Od 13-15 mjeseci samostalno hoda, kleči, četveronoške se kreće po stepenicama, još uvijek je nespretno pri samostalnom dizanju u stojeći položaj, dodaje se sa loptom, hvata male predmete vrlo uspješno, samostalno drži žlicu i jede, okreće listove papira...

Sa 18 mjeseci se kreće uz i niz stepenice uz pridržavanje, udara loptu nogom, trči uz česte padove, igra kompleksnije igre.

Sa 2 godine dijete se samostalno penje i spušta niz stepenice, skače na obe noge, pleše, penje se po namještaju, pokušava se samostalno umiti, crta, samostalno jede.

Sa 3 godine stoji i skače na jednoj nozi, vješto vozi tricikl, samostalno se oblači i obuva, sam obavlja nuždu.

Kod djece su kontinuirano vidljive promjene u svim aspektima razvoja u motoričkom, psihičkom i emocionalnom razvoju. Stoga je bitno shvatiti da su one nedjeljive, odnosno usko povezane i međusobno utječu jedna na drugu.

Za pravilno rukovanje sa djetetom preporuča se BABY HANDLING, koje će omogućiti pravilno rukovanje djetetom za poticanje fiziološkog razvoja djeteta kao što su pravilno podizanje djeteta, spuštanje, presvlačenje i prematanje. Uz to se preporuča i BABY FITNESS, odličan način za upoznavanje djeteta, nježan i motivirajući, obostrano ugodan, kao stvoren za uzajamnu komunikaciju i iskazivanje ljubavi. To je koncept rane dojenačke gimnastike koji, osim što uklanja stres i nesigurnost majke, značajno utječe na pravilan razvoj djeteta.

Kod neurorizične i djece sa centralnim oštećenjem koja odstupaju u motoričkom razvoju, uz dobar timski rad sa ostalim članovima tima provodi se neurofizioterapija kroz koncepte kao što su Bobath, Vojta, Osteopatija, PNF tehnika, senzorna integracija, kinesiotaping, terapija botulinum toxinom i dr.

Dobar program rehabilitacije zahtjeva široku lepezu znanja i tehnika koji utječu na progresiju ozdravljenja.

Ustanova Medeor
Koturaška 71, Zagreb
Tel.: 01 61 71 274
Fax: 01 61 71 299