Humana Nova: kako višak odjeće može postati unikatno djelo?

Izvor slike: Humana Nova

Tekstilna industrija smatra se drugim najvećim zagađivačem okoliša. Brza moda sve je prisutnija i svakim danom nastaje sve veća količina odjeće, a time i otpada. Nevjerojatna je činjenica kako se godišnje proizvede 100 milijardi komada odjeće, što je skoro 14 komada za svakog čovjeka na planetu. Zbog toga je u posljednje vrijeme sve popularnija održiva moda odnosno odjeća od recikliranih materijala.

Prati nas na posebnoj domeni Svijet Novih Navika i na društvenim mrežama, Facebooku i Instagramu!

Socijalna zadruga Humana Nova je neprofitno eko društveno poduzeće koje se bavi zbrinjavanjem, reciklažom i ponovnom upotrebom tekstila te proizvodnjom i prodajom inovativnih i ekoloških tekstilnih proizvoda. Osnovana je prije 11 godina, to jest 2011. godine, u okviru projekta ESCO – "edukacija za socijalno zadrugarstvo – nove mogućnosti za osobe s invaliditetom" koji je provodio Autonomni centar – ACT (danas ACT Grupa).

Glavni cilj tog projekta bio je povećati mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom u Međimurskoj županiji, promicati društvenu integraciju i podići razinu svijesti o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom razvojem održivih modela na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Institut održive mode: Zašto je modna industrija loša za okoliš i društvo?

Humana Nova je vodeći primjer društvenog poduzeća u gospodarenju tekstilnim otpadom i radnoj integraciji u našoj regiji. Od samih početaka grade "kulturu sakupljanja tekstila" i podižu ekološku osviještenost u lokalnoj zajednici pa čak i šire. Njihovi zaposlenici su osobe s invaliditetom i pripadnici drugih marginaliziranih skupina te danas broje 45 radnika i radnica te 6 polaznika osposobljavanja na radnom mjestu koje pripremaju za rad u zadruzi.

Tekstil je moguće donirati na više lokacija, a zaposlenici prikupljeni tekstil pažljivo sortiraju.

Prikupljanje i doniranje tekstila

"Kroz godine smo razvili sustav sakupljanja tekstila u suradnji s komunalnim poduzećima i to najvećim dijelom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, dok su direktne donacije zaprimljene na našim vratima ili kroz postavljene spremnike na različitim lokacijama. To se nije pokazalo kao najsretnije rješenje pa smo odlučili promijeniti strategiju. Stoga danas s posebnom pažnjom biramo lokacije gdje će se tekstil sakupljati kroz spremnike. Trenutno imamo postavljene spremnike kod Ikee, u Decathlonu, kod Pernod Ricarda, u mjestima Lepoglava i Hum na Sutli ili bilo koje reciklažno dvorište komunalnih poduzeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Ljudi svakako mogu donirati tekstil u našem sjedištu u Čakovcu, što se pokazalo i najboljim modelom, jer se u ljudima javlja neka doza odgovornosti da je tekstil koji su donirali, prema našim kriterijima. Prilikom izrade naših proizvoda svakako ostaju viškovi, ali se oni na kraju recikliraju u filc, tako da je iskoristivost potpuna", rekao nam je Ivan Božić iz Humane Nove.

Život bez otpada: Nedostupnost održivih proizvoda bez ambalaže je najveći problem u Hrvatskoj

Znali su dobiti i proizvode od kože ili obuću, ali ako isto nije dovoljno sačuvano da ih mogu staviti u njihov second hand dućan, njima su takvi proizvodi neupotrebljivi. Vrijeme potrebno za izradu proizvoda iz njihovog ne mogu precizirati jer ovisi o više faktora.

"S obzirom na to da zapošljavamo osobe s invaliditetom koje imaju smanjenu radnu učinkovitost, radnice ne rade na normi, a i većina proizvoda se radi po fazama, vrlo je važno to uzeti u obzir u vremenu. Isto tako jednostavnost proizvoda utječe na vrijeme njegove izrade. Ako se usredotočimo samo na proizvode koje izrađujemo od recikliranih materijala, koji su unikat i za svaki proizvod je potrebno napraviti kroj, odabrati simpatične materijale i repromaterijal, vrijeme može biti različito. No, ako uzmemo za primjer izradu naših papuča Bibika, potrebno je oko jedan sat", objašnjava Božić.

Papuče Bibika su dio asortimana Humane Nove.

Od svake zarađene kune stvore čak 6 kuna dodane vrijednosti

Naravno, u svom radu imaju svakakvih izazova, ali dodaju kako na kraju sve izađe na dobro. Ponosni su na ono što danas imaju jer su sve sami izgradili.

"Jedan od najvećih izazova svakako je zadrugarstvo koje nas u mnogim stvarima ograničava. Iako imamo kapacitete za prijavu i provedbu, kao zadruga najčešće nismo prihvatljiv prijavitelj na javne pozive i natječaje, što je problem nacionalnog zakonodavstva. Pošto u strukturi zaposlenih imamo više od 50% osoba s invaliditetom, smatramo da bi prema nekim kriterijima trebali biti u ravnopravnom odnosu s integrativnim i zaštitnim radionicama, što bi za nas otvorilo neke nove mogućnosti jer ideja i planova za budućnost ne izostaje", kazao nam je Božić. "Ipak, na to ne gledamo na probleme, već kao na prilike. Danas od svake zarađene kune stvaramo gotovo šest kuna dodane vrijednosti", dodao je.

Održiva moda je sve prihvaćenija, a iz Humane Nove tvrde kako je sve više poduzeća koja žele poslovati društveno odgovorno te podržati rad osoba s invaliditetom, stoga kupuju proizvode i usluge Humane Nove. Dodaju kako su spremni za stepenicu više jer je problem tekstilnog otpada postojeć i u drugim dijelovima Hrvatske.

Planiraju proširiti poslovanje i izvan Međimurske županije

"Pitanje je vremena i stanja na tržištu. Mi smo spremni rasti i ići naprijed, ali svjesni smo svih trenutnih i budućih potencijalnih rizika, stoga uvijek imamo spremnih nekoliko različitih scenarija kad je u pitanju daljnje poslovanje. S obzirom na to da u zajednici rješavamo ekološke i društvene probleme, dobro bi došla podrška na lokalnoj i nacionalnoj razini. Tako bi mogli odgovoriti na širi spektar potreba osoba s invaliditetom i zaposliti još više radnika u naše procese".

Osim toga, Ivan nam je otkrio kako je njihov "model poslovanja inovativan i ekonomski održiv te ga je moguće prenijeti na različita geografska područja. Uz podršku lokalne zajednice, npr. u ustupanju prostora, odgovorilo bi na probleme zapošljivosti i u drugim sredinama. U Međimurskoj županiji naša dva strateška cilja ušla su u razvojnu strategiju za sljedeće programsko razdoblje, što je prilika za daljnji razvoj poslovanja".

Odjeća se pažljivo glača i sprema prije stavljanja u prodaju.

Zapošljavaju osobe s invaliditetom i druge društveno "isključene" osobe

Osim osoba s invaliditetom koje imaju različite vrste i stupnjeve oštećenja, zapošljavaju i osobe marginaliziranih skupina. Dodaju kako glavna nit njihovog poslovanja je napisana na ploči u šivaoni: poštovanje, tolerancija, odgovornost i povjerenje kao podsjetnik koji nas vodi u dobrom smjeru.

"To su osobe s tjelesnim invaliditetom, osobe s intelektualnim poteškoćama, osobe s oštećenjem vida, sluha, govorno-glasovne komunikacije i duševnim poremećajima. Dok u druge marginalizirane skupine ubrajamo pripadnike romske nacionalne manjine, dugotrajno nezaposlene, samohrane majke, osobe s nižom razinom obrazovanja i druge koje se u životu iz inih razloga često susreću i s više izazova nego osobe s invaliditetom. Imali smo čak pokušaj zapošljavanja osobe s autizmom, ali buka šivaćih mašina i glasno radno okruženje nije bilo prihvatljivo za ostanak u radnom odnosu", rekao nam je Ivan.

"Napravili smo prilagodbu radnog mjesta za našeg web administratora s obzirom na to da osoba s cerebralnom paralizom i za kretanje koristi kolica. Isto tako, vodimo brigu da se osobama s oštećenjem sluha ili vida daju prilagođene upute za rad i slično", dodaje.

Paula i Dino su samo dio od 45 zaposlenika Humane Nove.

U svom poslu teže jednostavnosti i uvođenju procesa koje mogu raditi osobe s različitim poteškoćama. Imaju dvije pauze pa je manje pritiska i stresa. Rade i na integraciji kroz individualni i grupni rad s njihovom socijalnom radnicom, a dodaju kako jednom mjesečno organiziraju slavlje rođendana, a povremeno i zajedničke izlete. To su sve situacije koje doprinose dobroj radnoj klimi, timskom radu i grade njihovu organizacijsku strukturu. Takve aktivnosti podižu motivaciju i zajedništvo radnika, a što se očituje i u samim rezultatima.

Kroz radionice uče druge o važnosti recikliranja tekstila

"Upravo smo završili polugodišnji ciklus kreativnih radionica o recikliranju tekstila u osnovnim školama koje smo proveli u suradnji s pojedinim jedinicama lokalne samouprave. Učenici su kroz kreativne radionice učili o načinima recikliranja tekstila, upoznali se s radom Humane Nove i zapošljavanjem osoba s invaliditetom, stekli osnovne vještine šivanja i s našim radnicama kreirali vlastite tekstilne proizvode", rekao je Ivan.

"Ovakav tip radionica oduševljavaju djecu jer se takvim vještinama ne uče, a važne su za život. Stoga očekuju još veći odaziv početkom nove školske godine jer se djeca time kreativno izražavaju, ekološki osvještavaju, uče o društvenoj odgovornosti na kreativan i zabavan način. Osim toga, provode i različita predavanja koja se odnose na problematiku gospodarenja tekstilnim otpadom, zapošljavanje osoba s invaliditetom i društveno odgovorno poslovanje i dobru ekonomiju", zaključuje.

Vezani sadržaj: