Trebamo li baciti sve zbog jedne pljesnive namirnice u hladnjaku?

Izvor slike: 123RF

Svakim novim početkom jeseni jabuke postaju česta delicija. Od pite, štrudle pa sve do kuglofa s jabukama, razni recepti popravit će dolazak hladnijih dana. Možda ste čuli da 'jedna trula jabuka može pokvariti cijelu bačvu.' I dok ova izreka ima metaforično značenje, odnosi se i na voće i povrće u našim hladnjacima.

Ako ste nekada ubacili sve voće koje imate, u isti tanjur ili posudu, onda ste se sigurno susreli s kojom odstajalom pljesnivom namirnicom. Prije nego što vam se to ponovno dogodi, mi vam donosimo odgovore na pitanja što učiniti s takvim proizvodima, odnosno je li sigurno jesti i ono voće koje je bilo u dodiru s pljesnivim susjedom.

Mogu li pokvarene namirnice kontaminirati druge proizvode?

„Činjenica je da jedna loša jabuka može pokvariti cijelu jabuku, no za to je ipak potrebno određeno vrijeme“, rekao je Matt Regusci, direktor tvrtke za inspekciju i sigurnost hrane, prenosi Huffpost. On govori kako nema potrebe da bacite cijelu posudu ili ladicu za povrće zbog jedne pokvarene namirnice, već je dovoljno izbaciti samo onaj proizvod koji dodiruje primjerice pljesnivo grožđe. Prema ministarstvu poljoprivrede, postoji na stotine tisuća vrsta plijesni. Plijesan se uglavnom širi ispuštanjem spora u zrak, iako je moguće i putem vode i insekata.

„Plijesan lako može migrirati s jednog proizvoda na drugi, koji ga dodiruje“, rekla je Tamika Sims, direktorica komunikacija prehrambene tehnologije u Međunarodnom vijeću za informiranje o hrani. Nekada je sigurno jesti i namirnicu koja je vrlo kratko bila u doticaju s pokvarenom, sve dok se opere i brzo pojede te nema nikakvih naznaka plijesni. Iako treba baciti sve pokvareno, trebalo bi odbaciti i sve proizvode na kojima uočite kašastu kožu i promjenu boje. Ne bi bilo loše nakon toga očistiti mjesto na kojemu je to voće bilo, iako se hladnjak inače treba redovito brisati i čistiti.

Zašto se na voću tako brzo stvara plijesan? Uz ovaj trik to možete spriječiti!

Neki proizvodi koji imaju plijesan dobri su za konzumaciju (kao što su sirevi), a drugi mogu izazvati ozbiljne bolesti. Samo nekoliko plijesni može proizvesti mikotoksine, a u pljesnivoj hrani nerijetko se pronađu i bakterije. "Ako slučajno pojedete nešto pljesnivo i imate alergijsku reakciju, potražite liječničku pomoć", rekla je Vanessa Coffman, voditeljica saveza za zaustavljanje bolesti izazvanih hranom. Simptomi mogu uključivati iznenadnu pojavu nedostatka zraka, mučninu, groznicu, pa čak i dijareju.

Iako većinu treba baciti, određena hrana sigurna je za konzumaciju i kada se ukloni plijesan na njoj. To vrijedi, na primjer, za čvrsto povrće s niskim udjelom vlage, poput kupusa, paprike i mrkve. Uklonite plijesan i odrežite mali dio okružen oko plijesni (oko centimetar i pol ispod male plijesni), a nož zatim dobro operite. S druge strane, proizvode poput breskve, rajčice i krastavaca možete u startu otpisati.

Bacanje hrane veliki je problem u cijelom svijetu

Prosječno američko kućanstvo baca čak 32% hrane koju kupi, što njihove potrošače košta oko 240 milijardi dolara godišnje. Prema podacima statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u kućanstvima 60% otpada od hrane čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično, čiji nastanak je neizbježan.

Jestivi dio koji se baca čini čak 40%, što bi se znatno smanjilo kada se ne bi bacala nepotrebna hrana, poput voća koje nije zaraženo. Ako se izuzme nejestivi dio hrane, malo više od polovine kućanstava je kao glavni razlog bacanja hrane navelo preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, a slijedi istek roka te hrana koja je uništena/nejestiva, dok su drugi razlozi manje zastupljeni.

Iza svega stoji jednostavan razlog. Baca se i ona hrana koja je jestiva i nije pokvarena. Iz tog razloga, važno je zapamtiti da nije potrebno baciti cijelo pakiranje jagoda samo zato što ste uočili jedan pljesnivi plod.

Vezani sadržaj: