Marketinška agencija pokrenula Zero Food Waste Revoluciju s ciljem smanjenja bacanja hrane u kućanstvima

Izvor slike: Marko Lopac

Dok jedni gladuju, u Hrvatskoj se na godišnjoj razini baca nevjerojatna količina hrane – preko 286 tisuća tona! Kako bi se osvijestilo građane o ovom globalnom problemu te smanjile velike količine bačene hrane, Ujedinjeni narodi proglasili su 29. rujna Međunarodnim danom svjesnosti gubitka i bacanja hrane uz poruku „Zaustavimo gubitak i bacanje hrane. Za ljude. Za planet.“ Cilj je podići svijest o važnosti problema i njegovim mogućim rješenjima na svim razinama te promicati globalne napore i kolektivnu akciju prema ispunjenju Cilja održivog razvoja 12.3, koji nalaže prepoloviti bacanje hrane po glavi stanovnika u maloprodaji i među potrošačima do 2030. te smanjiti gubitke hrane duž lanaca proizvodnje i opskrbe hranom.

Obilježavajući ovaj dan, u organizaciji marketinške agencije Kreativna poslovna rješenja i portala Centarzdravlja.hr te u suradnji s Centrom za prevenciju otpada od hrane - CEPOH i chefom Marinom Medakom, u restoranu RougeMarin održana je konferencija za medije na kojoj je predstavljen projekt ZERO FOOD WASTE REVOLUCIJA. Projektom će se tijekom godine dana putem online sadržaja, medijske kampanje i događanja za javnost isticati važnosti izgradnje održivih prehrambenih navika koje će smanjiti nastanak otpada od hrane koji je prepoznat kao jedan od ključnih ekoloških izazova 21. stoljeća.

„Projekt je nastao s ciljem podizanja svijesti o ekonomskim i ekološkim utjecajima bacanja hrane i aktiviranja pojedinaca da poduzmu jednostavne i djelotvorne korake za smanjenje bacanja hrane u svojim domovima. Mi kao agencija u suradnji s portalom Centarzdravlja.hr često radimo projekte koji su od važnosti za društvo i javnost, ali prilikom osmišljavanja Zero Food Waste Revolucije ideja vodilja nam je bila upravo da ovaj (za sve iznimno važan) međunarodni dan ne bude „tek jedan dan u godini“, već naša svakodnevica.“, objasnila je voditeljica projekta Andreja Petrić iz agencije Kreativna poslova rješenja.

Hrvatska do 2030. godine treba prepoloviti količinu bačene hrane

Hrvatska, kao i ostale članice Europske unije, do 2030. treba prepoloviti količinu bačene hrane. Situacija je slična i u ostatku EU, jer se na nivou Unije godišnje baci oko 90 milijuna tona hrane, dok istovremeno, prema podacima Eurostata, oko 23% stanovništva živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

„Zero Food Waste Revolucija zapravo je jedan vrlo društveno odgovoran projekt koji pokrećemo kako bismo kroz medijske i edukativne sadržaje, uz poziv na djelovanje, utjecali na javnost, prvenstveno osvještavajući potrošače o važnosti mijenjanja „kulture“ bacanja hrane. U listopadu, tijekom kojeg se također obilježava Svjetski dan hrane, na portalu Centarzdravlja.hr pokrenut ćemo 14-dnevni online izazov kao prvi korak prema stvaranju novih navika i pozitivnih promjena. Nakon toga čeka nas nekoliko medijskih kampanja te jedan zabavan event u proljeće popraćen edukativnim radionicama stručnih suradnika projekta. Računajući na podršku medija, stručnih partnera i sponzora, na današnji dan 2023. projekt planiramo zaokružiti završnim događanjem uz panel raspravu kroz koju bismo revidirali zatečeno stanje u 2022. i potencijalne pomake u 2023.“, najavila je Andreja Petrić.

voditeljica projekta Zero Food Waste Revolucija Andreja Petrić i voditeljica konferencije Anja Alavanja

Svojim stručnim angažmanom Zero Food Waste Revoluciju podržali su i Centar za prevenciju otpada od hrane - CEPOH, hrvatski startup VeeMee te Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

Iako problem bacanja hrane postoji već neko vrijeme, došli smo do kritične točke jer smo već dobrano zagazili u desetljeće borbe protiv otpada od hrane i moraju se poduzeti odlučne akcije, prvenstveno u prevenciji, istaknula je predsjednica stručne nevladine organizacije CEPOH dr. sc. Branka Ilakovac: „U Hrvatskoj se prema podacima za 2020. po stanovniku baci oko 71 kilogram hrane godišnje, a čak 76% otpada od hrane nastaje u kućanstvima. Dugoročni pozitivni rezultati u smanjenju količina bačene hrane mogući su samo kontinuiranom edukacijom koja će dovesti do promjene ponašanja potrošača. Dobra je vijest ove crne statistike što se rezultati mogu postići vrlo brzo - malim promjenama u svakodnevnim radnjama prilikom kupovine, pripreme i konzumacije hrane u kućanstvima.“

Bacanje hrane i njena sigurnost područja su kojima se bave Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) te se u ime potonje medijima obratila specijalistica za upravljanje podacima u području sigurnosti hrane dr.sc. Brigita Hengl: „Kako bismo napravili konkretan pomak i rezultate, nužna je sinergija svih uključenih u ovo područje. Stoga nam je zadovoljstvo podržati svaki kvalitetan projekt koji doprinosi podizanju svijesti o problemu prekomjernog bacanja hrane i edukativno utječe na njezino smanjivanje. Podaci govore da što je zemlja razvijenija to je, u dobro poznatom lancu „od polja do stola“, veća količina bačene hrane „bliže stola“ tj. u kućanstvima i to je područje na kojemu trebamo nastaviti intenzivno raditi.“

Zero Food Waste Revolucija u kampanjama koje slijede utjecat će na smanjenje bacanja hrane potičući ljude da budu kreativni s ostacima hrane, dajući im savjete o tome kako pripremiti i čuvati hranu nakon pripreme, kao i recepte za pripremu novih obroka od ostataka hrane.

Marin Medak, poznati zagrebački chef i vlasnik restorana RougeMarin, pokazao je kako se to radi kroz maštoviti jelovnik od tri slijeda kroz koji je prezentirao tri ključne poruke s naglaskom na iskoristivost namirnica u kućanstvu. Gosti su imali priliku, uz svježe cijeđene sokove, isprobati i nešto manje uvriježene delicije poput čipsa od oguljotina povrća u curry začinskom miksu, popečaka od kore mladog krumpira s jogurt umakom, paštete od pilećeg mesa iz juhe na prepečenom starom kruhu, faširance od povrća iz variva/juhe u satarašu s jajima te pečeno prezrelo voće na maslacu servirano na starom kruhu.

"Priključio sam se ovom projektu jer se previše hrane proizvodi i na taj način u potpunosti zagađuje okoliš jer na tu hranu netko troši ogromne novce kako bi ju proizveo i plasirao ju na tržište, da bi ju na kraju netko bacio u smeće", rekao je Medak.

Projekt je podržao i Marko Kozjak, vlasnik hrvatskog startupa VeeMee i istoimene aplikacije koja pomoću QR kodova otkriva što jedemo i odakle potiče hrana koju kupujemo. VeeMee spaja kupce i proizvođače, ali ono što je jednako impresivno je da ova aplikacija uspješno spašava (dobru) hranu od bacanja na otpad zbog grešaka koje ne utječu na samu kvalitetu hrane.

„Imao sam iskustvo i želju za promjenom. Želio sam biti siguran da znam što moja djeca jedu, htio sam stvarati pozitivne promjene u segmentu gdje sam imao najviše iskustva, ali ne i priliku. Ispostavilo se da ako sam ne pokrenem promjenu, ništa se neće dogoditi“, objasnio je Kozjak zašto je uspješnu karijeru u hrvatskom korporativnom FMCG sektoru zamijenio ovakvim poduzetničkim pothvatom.

Domagoj Jakopović-Ribafish

Konferenciju je moderirala voditeljica Anja Alavanja, a među gostima našli su se i poznati food influenceri Domagoj Jakopović-Ribafish, Klara Petrović, Nastasja Chiara Petrić, Mile Butorac i dr. Goste je dočekala Zero Food Waste Revolucija vrećica s Eko Sucus jabukama koje, iako preukusne, nisu „dovoljno lijepe“ za prodaju na tržištu, Eko Appy sokovima proizvedenih od istih tih jabuka koje ne prolaze „tržišni standard ljepote“ te recept za pitu od jabuka. Ništa se na baca, jer hrana je predobra za bacanje!

Vezani sadržaj: