Krpelji ponovno u pokretu

Uvod

Unatoč velikom broju krpelja u prirodi i broju ugriza, vjerojatnost je zaraze razmjerno mala.

S dolaskom proljeća bude se i krpelji, što može biti potencijalna briga svima koji često odlaze u prirodu. Krpeljna aktivnost uglavnom traje od proljeća do jeseni i u tom je razdoblju potreban pojačan oprez za boravka u prirodi. Hrane se krvlju gmizavaca, ptica i sisavaca. Usni su im organi prilagođeni za ubode i sisanje krvi te mogu biti prijenosnici opasnih zaraznih bolesti. Ne napadaju samo čovjeka nego i čovjekove ljubimce.

Nekoliko je vrsta krpelja, a najviše problema čovjeku zadaje europski krpelj koji može prenijeti krpeljni meningoencefalitis, tj. virusnu upalu mozga i moždanih ovojnica te bakterijske bolesti poput lajmske borelioze i u nas prilično rijetke i nedovoljno poznate erlihioze. Unatoč velikom broju krpelja u prirodi i broju ugriza, vjerojatnost je zaraze razmjerno mala.