Povijest božićnih simbola

Božićne čestitke

Prvu komercijalnu božićnu čestitku izradio je 1843. u Engleskoj Henry Cole, osnivač Victoria and Albert Museuma. Rukom nacrtana, prikazivala je obiteljsku scenu Božića i ljubavi s riječima: "Sretan Božić i Nova godina". Na vrhu je bilo moguće upisati ime primatelja, na dnu ime pošiljatelja.

Međutim, tek su u 1860-ima došle božićne čestitke kakve su nam danas poznate. U početku su to bile male kartice s jednostavnim pozdravom. Međutim, kako je rastao interes za božićne čestitke, one su postale veće i razrađenije. Preklopljeni listovi bijelog papira bili su ukrašeni čipkom ispod koje se nalazio okvir za središnju sliku purana, kamina, pudinga itd. Što su postale popularane teme.

Louis Prang iz Bostona bili su prvi koji su tiskali širok izbor albuma i vizitki. 1875. godine izdaju sezonske čestitke koje su odmah postigle uspjeh.

Do 1880. popularnost Božića je potaknula mnoge istaknute umjetnike tog vremena da svojim radom daju doprinos božićnim čestitkama.

Rudolf i sobovi

Božić bez Rudolfa, soba crvenog nosa ne bi bio jer je on jedna od mnogih stvari koje simboliziraju zabavnu stranu Božića. Ovj Rudolf je izvorno kreiran za Montgomery Ward grupu 1939., kada je jedan od njihovih copywritera Robert L. May,zamoljen da kreira promotivni dar. Njegova knjiga "Rudolf sob crvenog nosa„ objavljena je 1947., a crtani film pojavio se sljedeće godine. Šurjak Roberta May, tekstopisac Johnny Marks, napisao je pjesmu koju je snimio Gene Autry 1949. i koja je postala jedna od najprodavanijih pjesama svih vremena.

Međutim, pravi sob je puno čarobnija životinja zbog svoje povezanosti sa saonicama Djeda Mraza koje vuče preko snježnih krovova na Badnjak.