Zašto se nakon umjetne oplodnje često rađa natprosječno mnogo blizanaca?

Da bi se šanse za uspjehom umjetne oplodnje povećale, u maternicu se smiju vratiti najviše tri embrija - i oni se svi dalje mogu razvijati prirodnim putem. Ženama mlađima od 38 godina liječnici danas u pravilu vraćaju najviše dvije jajne stanice. Stoga gotovo svaki drugi par blizanaca u Njemačkoj dolazi na svijet kao posljedica liječenja neplodnosti. Logično je da su ti blizanci dvojajčani.

Je li prilikom umjetne oplodnje veći rizik od hendikepa?

Iza ovog pitanja krije se konkretna bojazan: prilikom intracitoplazmatske mikroinjekcije (ICSI) jajna stanica nema mogućnost odabrati prikladan spermij. To znači sljedeće: i spermiji koji prirodnim putem nikada ne bi došli u jajnu stanicu sada dobivaju priliku. Dosad se ipak mogao dokazati blago povećani rizik. Rijetko je krivac za to vrsta oplodnje, prije bi to bili problemi s plodnosti roditelja. Oni se naime mogu dati u naslijeđe tijekom terapije.

Što se događa ako je muškarac neplodan?

Inseminacija, dakle unošenje prerađenog ejakulata izravno u maternicu sa sjemenom davatelja (heterološka inseminacija) u Hrvatskoj je dopuštena - za razliku od donacije jajnih stanica. Prilikom donacije sperme strogo se testiraju kvaliteta, količina i prikladnost za zamrzavanje. Odbijaju se kandidati s negativnim nasljednim predispozicijama - kao što su česti infarkti ili oboljenja od raka unutar obitelji. U pravilu tek deset posto kandidata ispunjava sve uvjete.