Hipotermija - pothlađivanje

Hipotermija - pothlađivanje

Hipotermija - pothlađivanje
  • Objavljeno: Utorak, 08.07.2008.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Hipotermija je definirana kao nenamjerno smanjenje tjelesne temperature ispod 35º C. Primarna hipotremija nastaje zbog akcedentalnog izlaganja hladnoći. Sekundarna hipotermija nastaje kada neka bolest uzrokuje poremećaj termoregulatorne funkcije. Postoji i namjerno pothlađivanje, koje se koristi kod nekih operacija i u nekim situacijama u jedinicima intenzivne njege.

Kod temperatura padne ispod 35ºC, smanjuje se sposobnost stvaranja topline i tjelesna temperatura nastavlja padati ako se ne poduzmu određene mjere. Kod tjelesne temperature ispod 30ºC tijelo preuzima temperaturu okoline. Sam podatak o izlaganju hladnoći čini dijagnozu hipotermije jednostavnom, no hipotermija koja uključuje druge, manje očigledne zdravstvene probleme čini liječenje dosta zahtjevnim.

Čovjek je toplokrvno biće i održava istu tjelesnu toplinu s unutrašnjim stvaranjem topline. Stabilna tjelesna temperature je rezultat ravnoteže između stvaranja i gubitka tjelesne tmperature. Ovu ravnotežu regulira središnji živčani sustav preko podataka iz perifernih i centralnih senzora. Ako temperatura počne padati, voljna i nevoljna mišićna aktivnost (pokreti kao tresavica) može povisiti bazalno stvaranje topline za 2-5 puta.

Kod primarne hipotermije koja nastaje u hladnoj okolini, razlika između tjelesne i vanjske temperature ne mora niti biti velika,a tjelesna temperatura se održava dok se održava mišićni rad. No u daljnjem tijeku mišićna aktivnost se smanjuje zbog umora i tjelesna temperatura pada. Faktori koji povećavaju problem su npr. dehidracija i nedostatan kalorijski unos, te neka stanja kao moždani udar ili ozljede koji ograničavaju mišićnu aktivnost.

Sekundarna hipotermija je rezultat bolesti koja utječe na termoregulaciju i ometa brojne načine održavanja ravnoteže topline. Na primjer, kod nekog tko je imao moždani udar (poremećaj regulacije zbog oštećenja središnjeg živčanog sustava) padne na betonski pod (gubi topline zbog hladne podloge) i ne može se ustati (nedostatak adaptacije na hladnoću) može lako doći do hipotermije. U gradskim sredinama intoksikacija alkoholom je čest uzrok hipotermije.

Normalna tjelesna temperatura je rezultat mnogih varijabli, uključujući uz sposobnost stvaranja topline, veličinu tijela, dob, vrstu odjeće i vanjsku temperaturu kojoj je osoba izložena. Toplina uvijek prelazi s toplijeg na hladniji objekt. Prijenos topline ovisi naravno i o okolini, tako da je voda na primjer 25 puta bolji prijenosnik topline od zraka.

Simptomi hipotermije su nejasni i uključuju: osjećaj gladi, mučninu, vrtoglavicu, groznicu illi prisutnost ubrzanog disanja, može biti prisutna izražena ukočenost, slabost ili tresavica. Izraženost simptoma ovisi o tjelesnoj temperaturi, pridruženim ozljedama i bolestima i načinu nastanka:

  • Blaga hipotermija (32 - 35ºC): ubrzano disanje, suženje površinskih krvnih žila, ubrzan rad srca, povišenje krvnog tlaka, nesigurnost u hodu, poremećaj govora, smanjenje motoričke koordinacije, letargija, apatija, zbunjenost, smanjena moć rasuđivanja, tresavica.
  • Umjerena hipotermija (28 - 32ºC): prestanak tresavice, proširenje zjenica, delirij, usporenje refleksa, promjenjena razina svijesti, usporenje rada srca, promjene na EKG-u, hladna diureza.
  • Izražena hipotermija (<28ºC): nereaktibilnost ili koma, snižen krvni tlak, jako hladna kože, edem pluća, prestanak disanja, promjene u krvi, može se doimati mrtav, fibrilacija srčanih klijetki, asistolija, gubitak svih refleksa.

Pretrage koje će se napraviti kod svih pacijenata po prijemu u bolnicu: GUK (glukoza u krvi), serumski elektroliti, plinovi u arterijskoj krvi, crvena krvna slika, koagulacija, te kretinin, uz to se mogu napraviti još dodatni testovi kao kreatinin kinaza i amilaza, testovi funkcije jetre, srčani izoenzimi, fibrin i razgradni produkti, toksikološki screening i razina alkohola u krvi.

Svakako treba napraviti EKG (elektrokardiogram). Slikovne pretrage se rade većinom kod pacijenata s traumom te kod onih kod kojih se sumnja da imaju bolest pluća ili srca u podlozi.

Što učiniti?

Liječenje počinje odmah, treba ukloniti svu mokru odjeću, pasivno zagrijati žrtvu i maknuti je iz hladne okoline. Obratiti pozornost na eventualne dodatne ozljede i što prije ju transportirati do medicinske ustanove. Uvijek pružiti mjere oživljavanja ako je potrebno - nakon provjere dišnog puta, disanja i pulsa (ABC-pravilo) pristupiti oslobađanju dišnog puta, umjetnom disanju i masaži srca.

Po primitku u medicinsku ustanovu liječenje je uvijek usmjereno u sva pravca: zagrijavanju i liječenju svih popratnih pojava (kao npr. srčanih aritmija) i svakom stanju koje postoji u podlozi zbivanja (prijašnje bolesti, intoksikacija i dr.).

I na kraju - prevencija: sve osobe koje se bave nekim aktivnostima u prirodi trebaju biti upoznate s ovim stanjem, obavezno trebaju pratiti vremensku prognozu kod kretanja u prirodu i pripremiti se za slučaj nezgode.

Vitashop

Najnovije

Najčitanije