Ljekovita moć glazbe: Što je muzikoterapija i kako djeluje?

Glazba ima veliki utjecaj na nas i teško je zamisliti dan bez glazbe. Prati nas dok vozimo, radimo, učimo ili se jednostavno odmaramo. Nekad je u prvom planu, dok plešemo na koncertu, a nekad tiho svira u pozadini, stvarajući atmosferu. Slušamo je da se razveselimo, smirimo, pronađemo inspiraciju ili utjehu. Iako su naši glazbeni ukusi različiti, jedno je sigurno, glazba ima moć da nas poveže, pokrene i probudi u nama različite emocije. Zato se možemo složiti da ona ima i snažan terapeutski učinak na nas.

Muzikoterapija je disciplina u kojoj se koristi upravo glazba u svrhu poboljšanja emocionalnog, mentalnog i fizičkog zdravlja osobe. Muzikoterapija nije isto što i slušanje omiljenih pjesama nakon napornog dana već je to proces koji vodi educirani stručnjak s jasno postavljenim ciljevima, ovisno o potrebama osobe s kojom radi. Ljudi često misle da klasična glazba ima bolji terapijski učinak, no stručnjaci naglašavaju da to nije točno. U muzikoterapiji se koriste svi žanrovi glazbe, ovisno o individualnim potrebama i načinu na koji osoba doživljava glazbu.

Više o tome kako muzikoterapija djeluje i kome može pomoći, podijelila je s nama Dajana Miloš Uzelac, psihologinja i muzikoterapeutkinja.

Što je muzikoterapija i koji su ciljevi

Muzikoterapija je kreativna terapija gdje stručna osoba koristi glazbu u svrhu poboljšanja zdravlja i rehabilitacije osoba.

Muzikoterapeutkinja objašnjava da je muzikoterapija korisna za osobe koje žele razviti ili poboljšati svoje socijalne ili komunikacijske vještine, za osobe koje imaju problem s izražavanjem emocija i empatijom. Također je korisna za one koji žele smanjiti stres, poboljšati kognitivne funkcije i motoriku. Za muzikoterapiju nije potrebno nikakvo muzičko predznanje i ne provodi se kako bi se razvilo ili poboljšalo muzičko znanje i vještina.

Ovisno o problemu, potrebama i poteškoćama pojedinca, muzikoterapeut određuje tip terapije. Postoji aktivna terapija koja uključuje pjevanje, sviranje, skladanje i korištenje pokreta i receptivna koja uključuje aktivno i usredotočeno slušanje glazbe:

"Muzikoterapija je vrlo individualna metoda, usmjerena na klijenta i njegove potrebe te ne mora značiti da će ono što je kod nekog klijenta s određenim poteškoćama bilo učinkovito, nužno djelovati i kod drugog klijenta sa sličnim poteškoćama. Ne postoji univerzalni recept već je važno osluškivati potrebe klijenta te dobro procijeniti njegovo stanje i mogućnosti kako bi se adekvatno planirao tretman."

Kome je namijenjena muzikoterapija

Muzikoterapija se primjenjuje u medicinskim, obrazovnim i svakodnevnim okruženjima te je dostupna osobama svih dobnih skupina, neovisno o njihovim poteškoćama. Koristi se u radu s djecom i odraslima s razvojnim teškoćama, ovisnicima, starijim osobama, osobama s demencijom, neurološkim i onkološkim pacijentima i mnogim drugima. Ovaj oblik terapije može se koristiti za pomoć pri nošenju sa svakodnevnim životnim izazovima, krizom i stresom, kod poteškoća poput depresije i anksioznosti, a može biti korisna i kod težih duševnih poremećaja i bolesti poput shizofrenije, otkriva naša sugovornica. Kod osoba koje pate od težih oblika poremećaja često se kombinira s drugim oblicima terapija kao što su psihoterapija ili lijekovi:

"Najčešće ima podupiruću funkciju odnosno za nju kažemo da je komplementarna terapija tradicionalnim oblicima liječenja poput lijekova i psihoterapije. Muzikoterapija nije kontraindicirana za neke pacijente, no mogu biti kontraindicirane određene metode ili tehnike, stoga je vrlo važno da muzikoterapeut koji radi s takvim klijentima bude educiran i stručan jer je važno prije svega 'ne štetiti'."

Kako glazba utječe na mozak

Glazba može potaknuti gotovo cijeli mozak, ovisno o tome slušamo li je ili aktivno pjevamo ili sviramo. Posebno utječe na dijelove mozga povezane s emocijama, pamćenjem i donošenjem odluka. Aktivira centre za nagrađivanje i potiče lučenje dopamina koji je povezan s osjećajem ugode. Također, saznajemo da glazba može utjecati i na druge dijelove tijela:

„Glazba može aktivirati sva čovjekova osjetila, a djeluje i na autonomni živčani sustav odnosno rad srca i disanje, budući da tijekom slušanja glazbe najčešće dolazi do usklađivanja s tempom i dinamikom glazbe koju slušamo. Muzikalnost je čvrsto ukorijenjena u našem mozgu i na nju ne utječu ozbiljna neurološka oštećenja i traume mozga.“

Kako izgleda muzikoterapijski susret

Muzikoterapija može započeti na različite načine, pozdravnom pjesmom, improvizacijom, opuštanjem ili razgovorom, ovisno o tome što najbolje odgovara osobi koja sudjeluje. Muzikoterapeut postavlja ciljeve, ali istovremeno prati kako se osoba osjeća i prilagođava pristup prema potrebi.

Muzikoterapeutkinja pojašnjava da u aktivnoj muzikoterapiji ljudi mogu pjevati, svirati, pisati vlastite pjesme ili sudjelovati u glazbenim igrama. S druge strane, receptivne metode uključuju opuštanje uz glazbu, vođenu imaginaciju uz glazbu, crtanje dok se sluša glazba ili glazbenu reminiscenciju ili dosjećanje.

Muzikoterapija u Hrvatskoj

U Hrvatskoj, muzikoterapija se još uvijek razvija i nije dovoljno zastupljena u zdravstvenom sustavu. Muzikoterapeutkinja naglašava da iako se u nekim bolnicama koristi glazba za opuštanje, to nije isto što i muzikoterapija:

„Koliko sam upoznata za sada je možete dobiti na uputnicu jedino u Poliklinici Srčana gdje se koristi receptivna muzikoterapija kao dodatna intervencija u programu rehabilitacije kardiovaskularnih bolesnika. Često nailazim i na informacije o provođenju muzikoterapije i u drugim hrvatskim bolnicama i zdravstvenim ustanovama, no u većini slučajeva se radi o upotrebi glazbe u medicini, budući da muzikoterapiju mogu provoditi isključivo obrazovani stručnjaci – muzikoterapeuti.“