Mala škola govora tijela

Što nam otkriva govor tijela?

Filozofi i znanstvenici već tisućama godina proučavaju značenje ponašanja, raspoloženja i osobnosti. Prvi poznati stručnjaci koji su u obzir uzeli aspekte govora tijela vjerojatno su bili stari Grci, osobito Hipokrat i Aristotel, preko svojih interesa za osobnost i ponašanje ljudi. Rimljani, osobito Ciceron davali su važnost gestama koje izražavaju osjećaje i utječu na komunikaciju.

Sigmund Freud bi mogao doći do odgovora na mnoga pitanja da je bio svjestan mnogih aspekata govora tijela, uključujući i osobni prostor. Ali, on i slični psihoanalitičari i psiholozi toga vremena fokusirali su se samo na ponašanje i terapijsku analizu, dok su neverbalnu komunikaciju zanemarili.

Drugačiji pogled na ljudsko ponašanje i odnose donio je Desmond Morris, britanski zoolog i etolog. Povezao je ljudsko ponašanje i mnogo toga što se tiče komunikacije, a značajno je pridonio sve većem interesu za bolje razumijevanje osjećaja i komunikacije među ljudima izvan znanstvene zajednice.

Govor tijela je dio ljudske evolucije, ali kao mnogi drugi aspekti ljudskog ponašanja, precizna mješavina genetičkih (naslijeđenih) i okolišnih utjecaja. Neki aspekti govora tijela svakako su genetski naslijeđeni, dosljedni među svim ljudima. Drugi aspekti govor tijela to svakako nisu.

Evolucijska svijest o govoru tijela je fascinantna, u smislu da se njegova svrha i te kako može iskoristiti. Ljudska bića mogu lagati, obmanjivati manipulirati i pretvarati se. To je u našoj prirodi. Zbog toga, ljudi pokušavaju pretpostaviti što druga strana ima na umu. Potreba za razumijevanjem onoga što se nalazi iza maske očito se povećava s važnosti odnosa. Govor tijela često pomaže ljudima da komuniciraju i riješe probleme u odnosu kada svjesno ponašanje i govor to ne uspijevaju učini. Kao anđeo čuvar, govor tijela može pomoći da brinemo o sebi, povezuje nas s drugima, te nas štiti od prijetnji.

Govor tijela je moćan koncept koji uspješni ljudi mogu dobro razumjeti. Teorija govora tijela je postala popularna posljednjih godina jer su psiholozi mogli razumjeti ono što želimo reći kroz geste i izraze lica jer govor tijela otkriva temeljne osjećaje i stavove. Govor tijela također se spominje kao neverbalna komunikacija.

Govor tijela predstavlja vrlo značajan udio u komunikaciji, a prenosi se i tumači između ljudi u određenom kontekstu. Mnogi stručnjaci za govor tijela slažu se da je 50 do 80% ljudske komunikacije neverbalno. Dakle, dok statistike govora tijela variraju ovisno o situaciji, općenito je prihvaćena važnost neverbalne komunikacije o tome kako mi razumijemo jedni druge. Govor tijela je od ključne važnosti pogotovo kada nekoga susrećemo po prvi put jer u samo nekoliko sekundi formiramo mišljenje o toj osobi. Ta početna instinktivna procjena temelji se daleko više na onome što vidimo i osjećamo o drugoj osobi nego na riječima koje izgovara. U više navrata oblikujemo jake stavove i prije nego osoba uopće progovori.

Kada nekoga upoznamo po prvi put, govor tijela te osobe na razini svjesnog i nesvjesnog u velikoj mjeri određuje naš prvi dojam. S druge strane, kada nas netko upozna po prvi put, naš početni dojam u velikoj mjeri proizlazi iz našeg govora tijela i neverbalnih signala koje šaljemo. I taj dvosmjerni efekt govora tijela nastavlja se tijekom komunikacije i odnosa među ljudima.

Govor tijela se stalno razmjenjuje i tumači među ljudima, iako se to većinu vremena događa na nesvjesnoj razini. Osobe koje imaju mogućnosti čitanja govora tijela često su u prednosti u odnosu na one koje mu ne pridaju važnost.

Govor tijela (iako ne uvijek) obuhvaća:položaj tijela

• bliskost i prostor između nas i drugih ljudi i kako se to mijenja
• izraze lica
• kretanje očiju
• kako dodirujemo sebe i druge
• kako se naše tijelo povezuju s drugim stvarima, na primjer s olovkama, cigaretama, naočalama i odjećom
• disanjem i drugim manje vidljivim fizičkim procesima, na primjer rad srca i znojenje

Glas i drugi zvučni signali obično nisu uključeni u govor tijela, ali način na koji se koristi glas je vrlo značajan (obično nesvjestan) aspekt komunikacije, osim samih riječi.

Slično je s disanjem i radom srca koji su obično isključeni iz mnogih opisa govora tijela, ali su svakako dio niza neverbalnih tjelesnih aktivnosti i signala koji pridonose govoru tijela u punom smislu.

Oči su važan aspekt govora tijela. Naša reakcija na tuđe oči (pokret, fokus, izražavanje) i njihova reakcija na naše oči doprinosi uzajamnoj procjeni i razumijevanju, svjesno i nesvjesno. Bez riječi, osjećaj se može prenijeti u jednom pogled.

Ljudsko tijelo i naše instinktivne reakcije su se razvili do nevjerojatno pametnog stupnja, a mnogi od nas će ih ignorirati ili uzeti zdravo za gotovo, ali svi možemo naučiti kako jasnije prepoznati govor tijela.

Tumačenje govora tijela, osobito očiju i izraza lica, je instinktivno, a uz malo razmišljanja i znanja možemo značajno povećati svijest o tim signalima. Govorimo o onome što prenosimo drugima, a i onome što kod drugih uočavamo! Bolje razumijemo tuđe osjećaje i značenja, ali također i učimo o sebi. Kad shvatimo da govor tijela možemo poboljšati i unaprijediti odnose, to stvara pozitivan napredak u načinu na koji osjećamo i komuniciramo s drugim ljudima.

Žene imaju bolju percepciju i interpretaciju govora tijela nego muškarci. To je možda značajka evolucije budući da su žene trebale dobro poznavati vještinu govora tijela kako bi se smanjila ranjivost i opasnosti za život. Žene nisu toliko fizički ugrožene u modernim vremenima, ali njihova mogućnost tumačenja govora tijela je i dalje uglavnom bolja nego kod muškaraca.