Naučite se koncentrirati

Obično od koncentracije ipak ima koristi. Koncentrirati se zapravo znači usmjeriti se na određeni zadatak - prije nego što nam misli odlutaju. Glavne prepreke koncentraciji su dosada, uznemirenost (da ne kažemo anksioznost) i sanjarenje. Većina ljudi izjavljuje kako se mogu na nešto koncentrirati oko sat vremena, no postoje i situacije kada im to ne uspijeva više od par minuta, ali i one kada im to satima nije problem. Sposobnost koncentracije ovisi i o motivaciji za posao, o vještinama  potrebnim da bi se posao obavilo, o trenutnom emocionalnom stanju, ali i o samoj okolini u kojoj radimo. Ili to barem pokušavamo. Želimo li popraviti koncentraciju, moramo naučiti savladati te prepreke. Slijede opisi triju temeljnih vještina koje odmah možete početi uvježbavati.

Budi tu - vrlo je jednostavna i vjerojatno najefikasnija tehnika. Kad uočite da su vam misli odlutale, samo si recite budi tu (ili štogod slično, npr. zbroji se, zračunaj se...). Možda mislite kako vaš um prečesto odleprša? Ne brinite, ako ste kao većina ljudi, događa vam se to i više puta u minuti. Svaki put recite si samo budi tu. Nježno si to recite, nemojte biti strogi i obvezno u pozitivnim terminima. Dakle, budi tu, koncentriraj se, a ne nemoj sad misliti na Tomicu. (Ne vjerujete da to djeluje? Dobro, ajmo provjeriti: jednu minutu mislite o čemu god hoćete, samo nemojte misliti na čokoladu. Obavezno dojavite ako vam to uspije.)

Učiti od pauka - također je vrlo jednostavna tehnika za održavanje koncentracije i nepopuštanje pred raznim ometačima, a koja ide u prilog teoriji (ne znamo čijoj, ali možemo je i mi prisvojiti) da nitko nije na tako niskom stupnju razvoja da nešto od njega ne bismo mogli naučiti. Dakle, zatresete li lagano paukovu mrežu, on će odmah dojuriti da provjeri nije li mu se štogod ulovilo. Ponavljate li to, on će još nekoliko puta doći, a onda će se "opametiti" i odustati. Opametite se i vi, nemojte dopustiti da vas zasmeta svaki zvuk izvana, svako otvaranje vrata, svaka riječ koju je netko izgovorio, svaka osoba koja vam je malo zatresla mrežu. Usmjerite se na "muhu" koju već imate u mreži i s kojom se morate baviti.

Vrijeme za brigu - Odredite si svaki dan posebno vrijeme za razmišljanje o svemu onom što vam se mota po glavi baš kad se hoćete koncentrirati. Dakle, čim počnete slijediti muhu umjesto da se koncentrirate, podsjetite se da za to imate vrijeme, primjerice između 18 i 18.30 pa se vratite onome čime se bavite. Vjerovali ili ne, i o tome postoje rezultati istraživanja. Osobe koje koriste takvo vrijeme za brigu, procjenjuju da su za 35% smanjile brigu općenito. Ne zaboravite na dogovoreni sastanak sa sobom na kojem doista pretresite sve prije smetajuće misli. 

Već nakon nekoliko dana uočit ćete neke promjene, a vrlo značajna poboljšanja u izvedbi, čime god da se bavite, vidljiva su nakon četiri do šest tjedana. (Koža se, kako stalno slušamo zateže nakon tri tjedna tretmana, za zatezanje mozga treba, eto, skoro duplo.) Uz bolju koncentraciju postizat ćete više za manje vremena, no značajni su i efekti na samopouzdanju - nakon što shvatite koliko više možete postići.

Evo još nekih stvari koje vam mogu pomoći:

• Kad postanete svjesni koliko vam doista traje koncentracija za pojedine stvari, odlučite je li vam to prihvatljivo ili biste to željeli, čak morali, popraviti. (Npr. shvatili ste da samo deset minuta možete nešto slušati, a student ste i predavanja vam traju po 45 ili 90 minuta.)
• Pravite stanke, mijenjajte aktivnosti (to ne znači baciti partiju karata pod klupom ili na drugi način nervirati profesora! - zapravo, ta se točka uopće ne odnosi na nastavne situacije).
• Pohvalite se kad uspijete održati koncentraciju koliko ste planirali.
• Budite aktivni; ako nešto slušate, zapisujte (oslanjate li se na pamćenje, mogli biste se jako razočarati).
• Stvorite si radnu atmosferu, bez stvari koje će vam ometati koncentraciju ili ćete zbog njih zaspati (pretopla prostorija, preudobno mjesto, premonotona glazba).
• Stvari koje zahtijevaju najviše koncentracije obavljajte u doba kad to najviše odgovara vašem biološkom ritmu; koncentraciju je teže održati ako ste umorni.
• Provjerite može li vam rad s nekim drugim pomoći da budete koncentrirani duže vrijeme.
• Ne oslanjajte se previše na stimulatore u obliku lonaca kave, druge da i ne spominjemo. Djelovanje im je samo kratkoročno, a počnete li pretjerivati moglo bi biti loših posljedica i po tjelesno i po mentalno zdravlje. 
• Budite sigurni da razlog zbog kojeg ne napredujete doista leži u poteškoćama s koncentracijom, a ne u nedostatku znanja, razumijevanja ili sposobnosti.

Više o ovoj temi pročitajte u knjizi: