Ove bolesti pogoršavaju depresiju!

Istraživanja pokazuju da se depresija može pojaviti kao posljedica brojnih drugih zdravstvenih stanja. Obratite pozornost na ove statističke podatke:

• Gotovo 50% pacijenata koji boluju od astme ima simptome depresije.
• Najmanje 40% osoba s Parkinsonovom bolešću imaju simptome depresije i anksioznosti.
• 45% do 65% ljudi koji su imali srčani udar bori se s depresijom.
• Ljudi s multiplom sklerozom imaju 40% do 60% veće šanse za obolijevanje od depresije.
• Gotovo 30% pacijenata s moždanim udarom s vremenom razvije depresiju.

Parkinsonova bolest i depresija

Istraživanja pokazuju da je depresija najvažniji čimbenik koji utječe na zdravstveno stanje ljudi s Parkinsonovom bolešću. Osim depresije, oboljele osobe pogađaju i promjene raspoloženja i anksioznost, što uvelike utječe na njihovu kvalitetu života.

Srčane bolesti i depresija

Depresija je tri puta češća kod ljudi nakon srčanog udara a liječnici upozoravaju da to nije dobro za zdravlje srca zbog prateće emocionalne patnje. Srčani bolesnici koji pokazuju simptome depresije, češće se suočavaju s problemima i komplikacijama. Depresija i anksioznost utječu na ritam kucanja srca, povećavaju krvni tlak, povisuju inzulin i razinu kolesterola te povećavaju stres.

Moždani udar i depresija

Gotovo 30% pacijenata s moždanim udarom razvije simptome depresije. Moždani udar uzrokuje fizičko oštećenje mozga što utječe na moždane stanice koje prate raspoloženje i mentalne funkcije. Iako depresija može utjecati na oporavak funkcija i kvalitetu života nakon moždanog udara, često se zanemaruje.

Demencija i depresija

Do 40% ljudi s Alzheimerovom bolešću boluje od depresije. Istraživanja pokazuju da osobe oboljele od ove bolesti često obole od depresije prije nego se pojave poteškoće u pamćenju i razmišljanju. Neka istraživanja pokazuju da depresivne osobe starije od 50 godina imaju dvostruko veći rizik za razvoj demencije i 65% veću vjerojatnost za razvoj Alzheimerove bolesti.

Hipertenzija i depresija

Visoki krvni tlak može utjecati na depresiju no, veća je vjerojatnost da depresija utječe na visok krvni tlak. Stres koji se nakuplja tijekom depresivne faze podiže krvni tlak. Akutni stres i teška depresija mogu podići tlak do te mjere da ošteti krvne žile.

Dijabetes i depresija

Istraživanja pokazuju da dijabetičari velike šanse za razvoj depresije a depresivne osobe mogu razviti dijabetes tipa 2. Stoga možemo reći da su ta dva stanja međusobno povezana i direktno utječu jedan na drugi.

Rak i depresija

Učestalost poremećaja raspoloženja kod osoba oboljelih od raka može varirati ovisno o vrsti karcinoma i njegovoj kliničkoj fazi. Istraživanja pokazuju da se 47% do 53% osoba kojima je dijagnosticiran rak bori s poremećajima prilagodbe, teškom depresijom ili anksioznim poremećajem.

Multipla skleroza i depresija

Depresija je najčešća psihijatrijska dijagnoza kod osoba oboljelih od multiple skleroze. Oboljele osobe imaju 40% do 60% veću šansu za razvoj depresije, a ona može biti uzrokovana promjenama koje se pojavljuju u imunološkom i neuroendokrinom sustavu.

Astma i depresija

Gotovo 50% ljudi s astmom, ima značajne simptome depresije. Stres koji je uključen u svakodnevicu oboljelih pridonosi dijagnozi. Astma je također povezana s anksioznošću.

Artritis i depresija

Istraživanja pokazuju da osobe oboljele od artritisa, imaju simptome anksioznosti ili depresije. Oboljele osobe također imaju rizik od nastanka poremećaja raspoloženja.

Vezani sadržaj:

• Pročitajte koje sve kategorije depresije postoje
• Saznajte zašto nastaje anksioznost i kako ju liječiti
• Ovo su iznenađujući znakovi koji upućuju na depresiju