Poremećaj kompulzivnog kupovanja

Klinički simptomi

Osobe s PKK-om su preokupirane kupnjom i trošenjem te provode veliki dio vremena u kupnji. Osjećaju povećanu razinu nemira ili tjeskobe, koju mogu razriješiti samo kupnjom.

Neki autori razlikuju 4 faze PKK-a:

• 1) anticipacija
• 2) priprema
• 3) šoping
• 4) trošenje.

U prvoj fazi osoba s PKK-om razvija misli, nuždu ili preokupaciju posjedovanjem specifičnog predmeta ili s činom kupnje. To uključuje odluke kada i gdje ići, kako se obući i koje kreditne kartice ponijeti. Osoba može mnogo vremena provesti istražujući putem časopisa, reklama ili preko Interneta gdje su kakve rasprodaje

Treća faza uključuje iskustvo kupnje, koje ta osoba opisuje kao intenzivno uzbuđenje i koje može čak dovesti do seksualnog osjećaja. Konačno je čin završen kupnjom, nakon čega slijedi osjećaj krivnje ili razočaranja samim sobom. Negativne misli i osjećaji depresije često predhode PKK-u, a osjećaji euforije i oslobađanja od negativnih emocija su posljedica.

Kompulzivna kupnja je osobna stvar pojedinca koju može ostvariti samostalno ili u društvu, bez obzira na to je li riječ o buticima visoke mode, robnim kućama ili na tzv. buvljacima. Tipični predmeti kupnje su odjeća, kozmetika, cipele, nakit, kućne potrepštine. Cijena predmeta i uporabna vrijednost nisu važne, već je važna samo količina. Kupuju se i posebno atraktivni predmeti.

Muškarci pokazuju veće zanimanje za elektroniku, automobile ili tehničku robu, ali su zainteresirani i za odjeću, cipele i CD-e. U danima velikih blagdana osobe s PKK-om doživljavaju kulminaciju pri kupnji i ulaze u najveće dugove te time bitno narušavaju svoje partnerske i obiteljske odnose.

Najveći se problemi pojavljuju u osoba s nižim prihodima. Posebno teški oblici PKK-a pokazuju upravo osobe koje imaju nisku sposobnost samokontrole i odgađanja žurbe za kompulzivnom kupnjom. One vrlo često pokazuju i druge psihijatrijske poremećaje. Tako je PKK često udružen s afektivnim poremećajima (21 - 100%), anksioznim poremećajima (41 - 40%), adiktivnimporemećajima (21 - 46%) i poremećajima prehrane (8 - 35%). Poremećaji kontrole impulsa kod tih su osoba vrlo česti (21 - 40%). U prosjeku 60% tih pojedinaca ima jedan od pridruženih poremećaja. No ne postoji jedan specijalni ili tipični "šoping" poremećaj osobnosti. Najčešće su tu zastupljeni opsesivno-kompulzivni (22%), pasivno-ovisni (15%) i granični tip poremećaja osobnosti (15%). Jedan je psihoanalitičar u svojoj praksi opisao i četiri primjera narcističke strukture ličnosti.