Shizofrenija - Dijagnoza i tijek bolesti
- Što se događa s mozgom u shizofreniji?
- Može li se vidjeti oštećenje mozga u shizofreniji?
- Kako se dijagnosticira shizofrenija?
- Karakteristični simptomi
- Kako prepoznati ponovno pojavljivanje znakova bolesti?
- Postoje li različite vrste shizofrenije?
- Kakav je tijek bolesti i koliko bolest traje?
- Pogoršava li se bolest starenjem?
- Žive li shizofreni bolesnici kraće?
- Ima li znakova koji upužuju na povoljan, odnosno nepovoljan tijek bolesti?
- Kako obitelj može pomoći shizofrenom članu?
- Kako si bolesnik može sam pomoći?
- Mogu li shizofreni bolesnici/bolesnice imati djecu?
- Da li brat ili sestra shizofrene osobe lakše dobije shizofreniju ako živi zajedno sa shizofrenom osobom?
Kakav je tijek bolesti i koliko bolest traje?
Izraženost simptoma shizofrenije može varirati od osobe do osobe. Također, kod iste se osobe u različitim fazama bolesti mogu javljati simptomi različitog intenziteta i težine. Neki bolesnici mogu voditi aktivan i zadovoljavajući život dok je kod drugih nemoguće postići zadovoljavajuću kontrolu simptoma pa ovise o tuđoj skrbi i pomoći.
Bolest se javlja u epizodama, iako rijetko može imati i kontinuiran tijek. Epizoda bolesti sastoji se od akutne faze kada su simptomi najizraženiji, nakon čega slijedi faza stabilizacije. Nakon akutne faze bolesti mogući su sljedeći ishodi:
- oporavak do potpunog zdravlja kao prije pojave bolesti (20%)
- između dviju epizoda postoje blago ili umjereno izraženi neki od simptoma iz akutne faze bolesti (70%)
- progredirajuće pogoršanje bez povrata zdravlja prije bolesti, tako da bolesnik postaje nesposoban za samostalni život i treba pomoć druge osobe (10%).
Moguće je da bolesnici uz uzimanje lijekova i uključivanjem u psihoterapijske i socioterapijske postupke, i uz održane simptome (halucinacije, sumanutosti), razviju dobar uvid i kritičnost prema svojoj bolesti, pa mogu zadovoljavajuće funkcionirati u svim aspektima svog života.
U fazi stabilizacije važne su rehabilitacijske metode i psihoterapija koje znatno mogu utjecati na smanjenje ovih simptoma ili pak naučiti bolesnika da s njima lakše živi. Bolesnici od shizofrenije mogu imati samo jednu epizodu poremećaja, no češće se javi više epizoda poremećaja. Između epizoda bolesti, bolesnici mogu voditi normalan život. Vrijeme između pojedinih faza poremećaja razlikuje se od bolesnika do bolesnika, a može se kretati između nekoliko mjeseci do nekoliko godina.
Istraživanja pokazuju da bolesnici koji redovito uzimaju antipsihotičnu terapiju i u fazama kada nemaju simptoma bolesti smanjuju rizik od ponovne pojave bolesti. Shizofrenija je u većine bolesnika dugotrajna kronična bolest kao što je to šećerna bolest ili povišen krvni tlak. Većina će shizofrenih bolesnika vjerojatno znatan dio života morati uzimati lijekove i bit će im potrebna dodatna skrb. Mnogi bolesnici će uz redovito uzimanje lijekova živjeti ispunjeno i produktivno.
- Što se događa s mozgom u shizofreniji?
- Može li se vidjeti oštećenje mozga u shizofreniji?
- Kako se dijagnosticira shizofrenija?
- Karakteristični simptomi
- Kako prepoznati ponovno pojavljivanje znakova bolesti?
- Postoje li različite vrste shizofrenije?
- Kakav je tijek bolesti i koliko bolest traje?
- Pogoršava li se bolest starenjem?
- Žive li shizofreni bolesnici kraće?
- Ima li znakova koji upužuju na povoljan, odnosno nepovoljan tijek bolesti?
- Kako obitelj može pomoći shizofrenom članu?
- Kako si bolesnik može sam pomoći?
- Mogu li shizofreni bolesnici/bolesnice imati djecu?
- Da li brat ili sestra shizofrene osobe lakše dobije shizofreniju ako živi zajedno sa shizofrenom osobom?
Najnovije
Najčitanije
-
Recept dana
Salata od mahuna, rajčice i kozica
30 min12345 -
Recept tjedna
Juneći gulaš s krumpirom
1 h12345 -
Recept mjeseca
Salata od pečenog slanutka s feta sirom
30 min12345