Što više nastojimo biti sretniji, to smo jadniji

U današnjem potrošačkom društvu biti sretan kao da znači kupovati više, željeti više i stalno težiti nečemu. No upravo ta pohlepa za novim stvarima pretvorila nas je u društvo pohlepnika koji nikako da nađu sreću. Možda zato što je tražimo na krivom mjestu.

Autor John Naish u svojoj novoj knjizi 'Breaking Free From The World Of More' kaže da je upravo ta neprestana želja razlog zašto umjesto sreće vladaju depresija, nezadovoljstvo i anksioznost.

Čini se da su svi opsjednuti nastojanjem kako biti sretniji te kako učiniti život što ljepšim. No upravo ta čežnja za više i bolje ne dozvoljava nam da budemo sretni. U svijetu u kojem imamo ispunjene osnovne, ali i mnoge druge potrebe postali smo društvo pohlepnika koji uvijek žele još više, bilo da se radi o novoj kolekciji cipela, najnovijem televizoru, bilo o odjeći, alkoholu ili hrani. Slijepo slijedimo pravila potrošačkog društva i vjerujemo da ćemo s novom kućom, povišicom ili idućim šopingom postati sretni. Unatoč tome čini se da modernim svijetom vladaju depresija, anksioznost i nezadovoljstvo.

Naša potraga za većim bogatstvom umjesto do sreće dovela nas je do začaranog kruga u kojem nam je nametnuto da moramo stalno nešto htjeti kupovati. Ta težnja nas vodi dalje u ovisnost, tako da nikada nismo uistinu sretni.

Kako bismo bili sretniji, razvila se i cijela industrija iz koje su proizašle tisuće terapeuta i knjiga o samopomoći koje nude rješenja kako biti sretan. Ponekad se čini da nema kraju nizu savjetnika koji znaju što nam treba. Ljudi nasjedaju obećanjima da će ako budu radili više i jače doseći veći nivo samopouzdanja, zadovoljstva i sreće. Ponekad se čini da imamo obavezu biti sretni. Bar takav osjećaj nameće moderno zapadno društvo. No u ovom slučaju čini se da vrijede riječi Johna Stuarta Milla: "Upitaj se jesi li sretan i prestat ćeš to biti".

Materijalna dobra za kojima svi težimo, čini se, imaju malo toga s istinskim zadovoljstvom. Normalno je da ljudi žele povećanje plaće, no novac, iako može znatno olakšati stvari, ne može kupiti sreću.

Svijet poznatih daje nam itekako dobar primjer da u novcu nije sve. Pogledajmo samo bogate i slavne Britney Spears, Amy Winehouse i Lindsay Lohan, koje unatoč svemu materijalnom bogatstvu nemaju sreću, već bi se prije reklo da su konfuzne, nesretne i nesigurne.

Sreća nije nešto što možemo forsirati. Ona nas jednostavno može obuzeti dok čitamo knjigu na sunčanoj terasi u subotnje popodne, ali isto tako lako možemo osjetiti depresiju i tugu. No treba shvatiti da su pesimizam i depresija ponekad dobri. Ti osjećaji nas upozoravaju da treba stati i razmisliti o svom životu i napraviti promjene. Zanimljivo je kako evolucijski znanstvenici vjeruju da su naši preci, koji su ponekad osjećali depresiju ili se ponašali kao hipohondri, imali više šanse za preživljavanje, jer su se pripremili na potencijalne životne probleme.

Uostalom, ako nikada niste osjetili nezadovoljstvo, kako ćete znati da ste sretni? Jednostavno trebamo prihvatiti da će život ponekad biti lijep, a bit će i trenutaka kada ćemo se osjećati loše. Zamislite samo kako bi se osjećali naši preci da su imali sve što mi sada imamo. Vjerojatno bi skakali od sreće. Probajte tako razmišljati i umjesto da mislite što biste sve htjeli, samo se prisjetite što sve imate.

Još jedno istraživanje potvrdilo je da nas kupnja i materijalno bogatstvo ne može učiniti sretnima. Znanstvenici su skenirali mozak osoba koje su donirale novac u dobrotvorne svrhe i došli su do zanimljivih podataka. Aktivnosti mozga kod osoba koje doniraju bile su jednake aktivnostima mozga onih koji primaju darove.

Pokušajte se osloboditi pritiska da stalno morate bolje i više i možda će upravo taj trenutak oslobođenja značiti da ste napokon počeli uživati u životu.