Zašto su nam djeca pretila i što nam je činiti?

Izvor slike: 123RF

Jeste li ikada razmišljali o tome kako smo odrasli u kulturi gdje se za dobro ponašanje dijete nagrađuje čokoladom i suprotno, za loše kažnjava oduzimanjem ili zabranom slatkiša.

Vjerujem da ste često i sami bili u situaciji u kojoj ste rekli ili čuli izjave poput ovih “Budi dobar dobra i dobit ćeš čokoladu”, ili pak, “Ako ne budeš dobar/dobra danas nema sladoleda”. Korištenje hrane kao “nagrade” ostavlja nejasnu poruku djeci i zbunjuje ih.

Osim toga, slatkiši, čips, grickalice i sl., kao nagrada za dobro ponašanje dijete mogu potaknuti na prejedanje hranom koja sadrži visoku razinu šećera i masti. Konzumiranje te vrste namirnica negativno utječe na regulaciju osjećaja gladi kod djece što dovodi do nekontroliranog jedenja i prejedanja koja u kasnijoj dobi mogu biti pogodno tlo za razvoj poremećaja u prehrani koja ostavljaju negativne psihološke posljedice, ali i za razvoj pretilosti.

Može se dogoditi da djeca na ovaj način počinju stvarati poveznicu između određenih emocionalnih stanja, osjećaja i nezdrave hrane, pa će tako kada se osjećaju loše i tužno posegnuti za cijelim omotom čokolade kako bi “nahranili” prazninu koju osjećaju.

Je li možda ova kulturološka odrednica povezana s današnjim sve aktualnijim problemom - pretilošću?

Da se razumijemo, ne treba eliminirati gore spomenute namirnice, već treba stvoriti zdrav pristup prema hrani. Nagrade hranom bilo bi dobro zamijeniti s novim i zabavnijim nagradama, kao na primjer, odlaskom u park ili zoološki vrt, zajedničkim slušanjem glazbe ili zabavnom obiteljskom igrom kroz koju ćete svom djetetu darovati iskrenu ljubav, radost i osjećaj zajedništva (pravog smisla obitelji).

Kada je riječ o pretilosti kod djece bitno je naglasiti da nije samo riječ o estetskom problemu. Djeca koja su pretila imaju veći rizik za razvoj kroničnih bolesti, poput srčanih oboljenja, dijabetesa, policističnih jajnika, prijevremenog puberteta, različitih metaboličkih poremećaja i slično.

Osim toga, pretilost utječe i na psihološko zdravlje djeteta. Kognitivne funkcije poput razmišljanja, učenja i pamćenja često su otežane kod djece s ovim problemom. Nije rijetkost da su ova djeca često na meti izrugivanja i ponižavanja, što ostavlja velike emocionalne rane koje dijete nosi kroz život. Dijete s ovim problemom često osjeća krivnju i sram radi svog izgleda, stvara lošu sliku o sebi, što utječe na školski i profesionalni uspjeh. Iz ovog problema posljedično se mogu razviti i poremećaji u prehrani, drugim riječima dijete može otići u drugu krajnost poput bulimije ili anoreksije.

Simptome korona virusa saznajte na linku ili klikom na sliku!

Što nam govore zadnji podaci o stanju pretilosti kod djece u Hrvatskoj?

Prema zadnjim podacima (2015., 2016.) 30% školske djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Zastrašujući su podaci da 66,5% djece ne jede svježe voće i 82,8% ne konzumira svježe povrće na dnevnoj bazi (CroCROSI, 2015., 2016.). Nadalje, u vezi s tjelesnom aktivnošću djece podaci pokazuju da tijekom radnog dana 56,1% djece provede 2 ili više sata gledajući tv ili koristeći se elektroničkim uređajima, a tijekom vikenda taj postotak skoči na 87,4%.

Kako promijeniti ovaj negativni trend?

Roditelji- nositelji zdravih životnih navika

Kada je riječ o zdravim životnim navikama, pa i prehrani, dijete uči iz primjera koje vidi u svojoj obitelji i okolini. Ne možemo reći djetetu da bude umjereno u konzumiranju slatkiša ili pak da jede juhu ako to nije uobičajeno u njegovoj obitelji. Istina, djeca često znaju odbijati jela poput juha, kuhanog povrća, salata i slično, no i to se može učiniti zanimljivim uz malo truda.

Na primjer, možete uključiti svoje dijete u pripremanje nekog jednostavnog zdravog obroka, poigrati se bojama sezonskih namirnica i složiti na tanjur neke zanimljive oblike koji će privući pažnju djeteta. Osim što djetetu treba, već od rane dobi, stvarati zdrave navike kako o prehrani tako i o tjelesnoj aktivnosti, bitno je pokazivati primjerom.

Kako napraviti antiseptik od 3 sastojka kod kuće? Saznajte na linku ili klikom na sliku!

Upoznajte mediteransku prehranu

Mediteranska prehrana jedan je od najzdravijih načina prehrane. Pridonosi reguliranju tjelesne težine, zdravlju srca, dugovječnosti i prevenciji dijabetesa tipa 2. Ova prehrana bogata je vlaknima, antioksidansima i drugim fitokemikalijama koje pridonose smanjenju upalnih procesa u tijelu.

Mediteranska prehrana bazira se na konzumiranju cjelovitih žitarica, voća i povrća, ribe te zdravih masnoća poput maslinova ulja i povremenom konzumiranju mlijeka, mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina.

Kada je riječ o količini i veličini obroka bitno je prilagoditi prehranu individualnim potrebama na temelju dnevnih aktivnosti, dobu dana i slično. Osim ključnih namirnica koje su osnova mediteranske prehrane, važno je i kako se jede. To treba biti polako, uživajući u okusima hrane i dobrom društvu.

Ukratko, može se reći da je ključ zdrave prehrane jesti sezonske i svježe namirnice, raznovrsne i u umjerenim količinama.

I ne zaboravite da tjelesna aktivnost, poput šetnje, planinarenja, igre na otvorenom, mogu biti izvrsna prilika za kvalitetno provedeno vrijeme s obitelji i prijateljima.

Osim toga, razmislite o mogućnosti da svoje dnevne obveze obavljate pješice umjesto autom ili javnim prijevozom.