Erotiziranje mozga

Seks počinje i završava u mozgu. U mozgu se rađa ideja o mogućim oblicima zabave u dvoje, troje, četvoro... ili - sam sa sobom. Tamo su smješteni centri čije podraživanje dovodi do ugode. U međuvremenu, tj. između početka i završetka, u funkciji su još neki dijelovi tijela - u principu prilično važni, no o njima je uglavnom sve poznato. O mozgu, toj najsloženijoj strukturi u poznatom nam dijelu svemira, ne zna se gotovo ništa. Iskorištava se tek pet posto moždane mase (kod nekih i manje!) što znači da se rečena masa može vaditi žlicom bez štetnih posljedica po (ne)sretnog vlasnika. (Da, ima i onaj stari stari vic o Zagorcu kojeg je morila prevelika pamet, pa je išao da mu izvade malo mozga; poslije operacije se probudio kao...)

Čime se bavi prosječni mozak? Preživljavanjem dakako; borbom za goli život. Erotiziranje mozga započinje već rano ujutro u prepunim sredstvima javnog prijevoza: od predigre, naime, nježna gurkanja pod rebra i bliskih susreta s đačkim samarima, do vrhunca: slonovskog nagaza na kurje oko. Na poslu pak šef, s korbačem u ruci u nizu novih epizoda životnoradnog serijala pod nazivom: Za... frkavanje u zdrav mozak. Pa zatim povratak kući preko tržnice, kuhanje, miješanje, kusanje, pranje - sve sama erotika. I tako, dok stigne večer i - napokon sami, onih pet posto mozga više nije u stanju reagirati na podražaje tipa pipkanje po vratu: treba li, naime, odgovoriti šakom u glavu, nogom u cjevanicu, vriskom ili... 

U odsudnom trenutku, kad bi se trebao baviti prijespomenutim dijelovima tijela, jadni mozak nalazi za shodno prežvakavati dnevne dojmove: rebra, kurje oči, povrće, račune, fleke na stropu. (Toliko o njegovoj savršenosti.) Znači, treba ga malo stimulirati, podsjetiti ga što i kako treba raditi. Pritom je dokazana djelotvornost audio-vizualnih edukacijskih sredstava (film - video - film) i prikladne, u tom smislu poticajne, čipkaste ambalaže i pribora s polica onih shopova.

A što kaže čista znanost?

Do svih spoznaja u psihologiji došlo se na temelju proučavanja studenata psihologije i - štakora. Zato jer studenata nema dovoljno. I nisu uvijek praktični. Ilustrirat ćemo to jednim primjerom. Svima je poznato da su motivi poticaji za ponašanje i da ih ima različitih vrsta. Neki su motivi uzrokovani prirodnim potrebama, npr. potreba za hranom motivira nas da jedemo (nećemo sad komplicirati sa slučajevima kad jedemo i onda kad nismo gladni!), potreba za pićem da pijemo (da, da i tu bi se štošta moglo dodati) itd. Ovakvi su motivi univerzalni, zajednički svim živim bićima: razlikuju se načini na koje ih zadovoljavaju. Tako će netko svoju potebu za hranom zadovoljiti i s komadom kruha ili s par mušica, a netko tek s pekinškom patkom ili sa šanpjerom na lešo. Neki se drugi motivi stiču učenjem, npr. motiv za stajanjem na mjesečini, motiv za posjećivanjem izložbi itd. To su uglavnom ljudski motivi - ako pod štakorom podrazumijevamo samo ono grozno crno dlakavo sa zubima. (Psiholozi obično koriste one zgodne male bijele štakorčiće s ružičastim okicama.) Posebno je pitanje kako izmjeriti jačinu nekog motiva. Pritom se često koristi metoda prepreke, dakle, kolike je prepreke netko u stanju savladati ne bi došao do željenog cilja. Tako ćemo za ženu koja je došla na otvorenje izložbe iako lije kao iz kabla, iako nije imala što za obući, iako nema frizuru - reći da je totalno luda? Ne! Jako je motivirana. (Hm, nije baš uvjerljivo, no nije važno, to je samo primjer koji nam pokazuje kako je motivacija stvarno složena pojava.) Kod štakora je to fakat jednostavnije. Uzme se jedna veća drvena kutija. U sredinu se instalira žičana mrežica pod napononom. Na jedan se kraj postavi štakor(ica), a na drugi ono do čega mu (joj) je stalo: hrana, voda, štakorska osoba suprotnog spola, mladunci. Da bi im štakor prišao, mora prijeći preko mrežice, pri čemu ga strese struja. (Grozno.) E, ali onda ga opet vrate na početak. (Odvratno.) Broji se koliko će puta prijeći mrežicu u roku od 20 minuta. Najviše prelazaka ima štakorica kojoj su na drugoj strani mladi. Sljedeći po jačini pokazao se motiv žeđi, potom gladi; zadnji je seks. Životinji koja je već iscrpljena zbog mladih, seks nije ni u peti. Teško je sada povlačiti paralele sa studentima (rijetko već imaju mlade), no žene s djecom, često se žale kako ih muževi optužuju zbog nedostatka interesa za seks. Vole one njih, to nije u pitanju, no kad se navečer strovale od umora onesviještene u krevet, diže im se kosa od primisli na seks. Čudno bi bilo da je drukčije.

Više o ovoj temi pročitajte u knjizi: