Kako ljubav utječe na mozak i tijelo?

Nema sumnje da ljubav može imati snažan utjecaj na nas, bilo da osjećamo "leptiriće" u trbuhu ili smo potpuno oboreni s nogu.

Ne trebamo učiniti mnogo više od toga da uzmemo knjigu u ruke ili upalimo radio ili televiziju da bismo slušali o utjecaju ljubavi. Oduvijek je tako, a dokazuje to i stih "Zarobio si me, dopusti mi da drhtavo stojim pred tobom", kako stoji u prijevodu "Ljubavne pjesme za Shu-Sina", najstarije poznate ljubavne pjesma koja potječe otprilike iz 2000. godine prije Krista.

Mnogi ljudi opisuju ljubav kao nešto što jednostavno moraš naučiti prepoznati kada se dogodi, ali ako vam treba malo pomoći u tome, donosimo nekoliko jasnih znakova na koje možete obratiti pažnju.

Utjecaj ljubavi na mozak

Ljubav često povezujemo sa srcem, ali zapravo je mozak taj koji upravlja svim osjećajima i reakcijama koje doživljavamo. Izrazi poput "slušati srce"ili "slomljeno srce" možda sugeriraju drugačije, no znanstveno gledano, ljubav se odvija u našem mozgu. Promjene u mozgu koje ljubav izaziva mogu značajno utjecati na naše raspoloženje i ponašanje, osobito u početnim fazama zaljubljenosti. Ipak, neki od tih učinaka ostaju prisutni i dugoročno, i pomažu nam da s vremenom izgradimo dublju povezanost i predanost.

• Euforija

Osjećaj uzbuđenja i euforije koji doživljavamo u prisutnosti voljene osobe povezan je s neurotransmiterom dopaminom, ključnim za sustav nagrađivanja u mozgu. On pojačava ugodne osjećaje i potiče nas na ponavljanje ponašanja koja donose zadovoljstvo, poput druženja s voljenom osobom. Čak i samo razmišljanje o njoj može izazvati navalu dopamina, dok nas sam susret nagrađuje još većim osjećajem sreće. Znanstvenici vjeruju da ovaj proces igra važnu ulogu u stvaranju i jačanju emocionalnih veza, što s biološkog stajališta pomaže u odabiru i zadržavanju partnera.

• Privrženost i sigurnost

Osim dopamina, ljubav potiče i oslobađanje oksitocina, "hormona ljubavi" koji jača osjećaj privrženosti, sigurnosti i povjerenja. Zato se u prisutnosti partnera osjećamo opušteno, a ti osjećaji postaju još izraženiji nakon fizičkog kontakta poput dodira, poljupca ili seksa. Oksitocin ne samo da produbljuje emocionalnu povezanost, već i smanjuje interes za druge potencijalne partnere, dodatno učvršćujući vezu. Što nam partner pruža više ugode i sigurnosti, to se više želimo zbližiti s njim.

• Spremnost na žrtvu

Ljubav često zahtijeva kompromis i žrtvu, koji mogu varirati od malih do životnih odluka. Kako ljubav raste, spremnost na takve žrtve obično se povećava, jer partneri postaju sve usklađeniji, zahvaljujući vezama poput onih koje omogućuje vagusni živac, koji se proteže od mozga i utječe na izraze lica, ritam srca i mnoge druge procese. Ova povezanost pomaže u prepoznavanju emocija partnera, poput tuge ili uznemirenosti, što nas motivira da želimo zaštititi voljenu osobu i, ponekad, donesemo odluke koje uključuju žrtvu kako bismo olakšali njihov teret.

• Stalno razmišljanje o voljenoj osobi

Kada se zaljubimo, normalno je da osoba koju volimo često bude u našim mislima, pa čak i u tvojim snovima. Ovo je povezano s ciklusom dopamina koji nagrađuje pozitivne misli, ali i aktivnostima prednjeg cingularnog korteksa, koji je povezan s opsesivno-kompulzivnim ponašanjima. Intenzitet i učestalost tih misli može nalikovati opsesiji, no to je prirodan dio zaljubljenosti. Ovaj proces može povećati našu želju za provođenjem vremena s partnerom, što može olakšati izgradnju snažne veze.

• Manje stresa

Trajne veze često su povezane s nižim razinama stresa, jer ljubav i bliskost mogu pozitivno utjecati na naše raspoloženje zahvaljujući hormonima poput oksitocina i dopamina. Istraživanja sugeriraju da ljudi u vezama obično imaju manje hormona stresa, poput kortizola, u usporedbi s onima koji su sami. Partner može biti oslonac, netko s kim možemo podijeliti svoje brige i tko nam pomaže da se lakše nosimo s izazovima života. Stoga, ljubav i međusobna podrška čine teže situacije podnošljivijima.

• Ljubomora

Iako se ljubomora često smatra negativnim osjećajem, ona je prirodna emocija koja može pomoći u prepoznavanju vlastitih potreba i osjećaja. Ljubomora izazvana ljubavlju obično ukazuje na snažnu povezanost i želju da zadržimo partnera. Kada se pravilno usmjeri, ljubomora može imati pozitivan učinak na vezu, jer potiče emocionalnu povezanost i privrženost. Ključno je prepoznati ljubomoru kao normalan osjećaj i otvoreno razgovarati s partnerom o tome, umjesto da se povlačimo ili iznosimo pasivno-agresivne komentare.

Utjecaj ljubavi na tijelo

• Pojačana strast

Zaljubljivanje često dovodi do pojačane želje za intimnošću, a to je potaknuto androgenima, skupini hormona koja uključuje testosteron koji povećavaju seksualnu želju prema osobi koju volite. Seks dodatno stimulira proizvodnju tih hormona, što može stvoriti ciklus koji se pojačava oslobađanjem oksitocina i dopamina. Ovaj proces ne samo da povećava zadovoljstvo, već i produbljuje emocionalnu povezanost, pa je potpuno prirodno željeti više toga. Seks, osim toga, donosi mnoge zdravstvene koristi, što ga čini korisnim aspektom veze.

• Poboljšano tjelesno zdravlje

Ljubav, posebno ona koja se razvija u ozbiljnu vezu, može imati pozitivan utjecaj na opće zdravlje. Neki od tih benefita uključuju smanjen rizik od srčanih bolesti, niži krvni tlak, poboljšano zdravlje imunološkog sustava, brži oporavak od bolesti.

• Duži životni vijek

Ljubavne veze mogu pozitivno utjecati na dugi život. Istraživanja pokazuju da osobe koje su u vezama ili braku imaju dulji životni vijek odnosno da samci imaju znatno veći rizik od prerane smrti. Visoko zadovoljstvo u braku također dodatno povećava vjerojatnost da osobe dulje žive u usporedbi s onima koji su manje zadovoljne, što potvrđuje važnost emocionalnih veza za dugi životni vijek.

• Ublažavanje bolova

Razmišljanje o voljenoj osobi može poboljšati raspoloženje i smanjiti percepciju boli, a taj učinak nije samo psihološki, već ima i znanstvenu potvrdu. Malo istraživanje iz 2010. godine pokazalo je da su sudionici koji su gledali fotografiju svog partnera osjećali manju bol u usporedbi s onima koji su gledali fotografije poznanika. Prema rezultatima, gledanje fotografije voljene osobe aktivira sustav nagrađivanja u mozgu, što može smanjiti osjećaj boli, potvrđujući da emocionalne veze imaju stvaran fiziološki učinak na naše tijelo.

Što je s negativnim utjecajima?

Zaljubljivanje može povećati razinu stresa, posebno u ranim fazama veze, kada nesigurnost i neizvjesnost mogu izazvati napetost.

Fizičke reakcije poput ubrzanog rada srca i „leptirića u trbuhu“ rezultat su oslobađanja adrenalina u tijelu. Zaljubljenost također može poremetiti san i apetit, jer intenzivno razmišljanje o partneru i vezi može ometati svakodnevne aktivnosti, dovesti do iscrpljenosti i smanjenog unosa hrane.

Ljubav može oslabiti prosudbu, što ponekad vodi impulzivnim odlukama i pogrešnim postupcima.

Kod nekih ljudi razvijaju se obrasci ponašanja slični ovisnosti o ljubavi. Oni mogu težiti idealiziranim fazama zaljubljenosti i tražiti odnose koji nisu nužno zdravi, što može upućivati na potrebu za dubljim promišljanjem vlastitih emocionalnih potreba.