Za ove učinke sunca vjerojatno niste čuli

Napokon smo dočekali sunce i lijepo vrijeme. Iako još kalendarski nije počelo ljeto, temperature su prave ljetne, a +30°C istovremeno asocira na plažu i na zaštitu kože od zračenja.

Sunce ima mnogo pozitivnih i štetnih učinaka na ljudski organizam. No, naviknuti smo slušati o tome kako je sunce štetno za našu kožu i kako treba izbjegavati izravno sunce u periodu od 11 do 16 sati, tijekom najvećih vrućina.

Opasnosti sunca

U školi smo naučili da je Sunce zvijezda koja se nalazi u središtu sunčevog sustava te da oko njega kruže planeti. Sunce prenosi energiju poznatu kao sunčeva svjetlost koja je neophodna za život na Zemlji. Pa što je tako štetno kod sunca? Dvije riječi: ultraljubičasto zračenje.

Sunce emitira ultraljubičasto zračenje u području UVA, UVB i UVC valne duljine, a dio zračenja, kojeg nije zaustavila atmosfera ili ozonski omotač, stigne na površinu Zemlje te uzrokuje crvenilo i pigmentaciju kože.¹

UV zračenja

Ultraljubičasto A ili UVA zračenje ima valne duljine između 320 i 400 nm. Ozonski omotač ga jedva upija pa čak 95% UVA zračenja dođe do Zemlje i prodire u dublje slojeve kože. Pretjerano izlaganje UVA zračenju bez adekvatne zaštite uzrokuje rak kože, starenje i bore.

Ultraljubičasto B ili UVB zračenje ima valne duljine između 290 i 320 nm i teško probija ozonski omotač. No, zbog oštećenja ozonskog omotača, sve više UVB zraka dolazi do Zemlje i čini preostalih 5% UV zračenja koje pogađa Zemlju. UVB zračenje odgovorno je za proizvodnju vitamina D u našim tijelima, a pretjerano izlaganje UVB zračenju bez adekvatne zaštite uzrokuje opekline i oštećenja na gornjem sloju epiderme što rezultira opasnim stanjima poput raka kože.

Ultraljubičasto C ili UVC zračenje ima najkraće valne duljine, između 100 i 290 nm, a time i najveću energiju. Najštetnije je od tri zračenja, ali ga srećom gotovo u potpunosti blokira ozonski omotač.

Zaštita od UV zračenja

Zaštita od zračenja izuzetno je potrebna, a kozmetika sa zaštitnim (SPF) faktorom koje blokira štetna zračenja se preporučuje i tijekom ljeta i tijekom zime (kad većina zaboravi na opasnosti sunca). Itekako je važna i priprema organizma iznutra jer antioksidansi štite kožu od štetnih djelovanja UV zraka pa na vrijeme treba započeti s primjenom odgovarajuće zaštite.

Izbjegavajte razdoblja između 11 i 16 sati, a ako morate boraviti na suncu baš u to vrijeme, osim zaštitnih krema obavezno nabavite prikladnu odjeću od prozračnih materijala koja štiti od sunca, poput: šešira, kapa, laganih košulja, svijetlih boja te neizostavnih sunčanih naočala.

Pozitivni učinci sunca

No, sunce ima i brojne pozitivne učinke, samo treba izbjegavati boravak na najjačem suncu bez adekvatne zaštite i na sunce izaći s već pripremljenim organizmom iznutra i izvana.

Kožne bolesti

Boravak na suncu može vam pomoći da ublažite neka kožna stanja. Osobama koje imaju problema s aknama, ekcemima, vitiligom, atopijskim dermatitisom, žuticom (posebno novorođenčad) ili psorijazom se preporučuje da se izlože UV zračenjima jer im sunčeva svjetlost u ograničenim količinama može ublažiti stanja.²

Spavanje

Ako ste preko dana izloženi većoj količini svjetlosti, navečer ćete lakše zaspati. Razlog je taj što sunčeva svjetlost sprječava proizvodnju melatonina (hormona spavanja) tijekom dana pa ga tijelo mora nadoknaditi tijekom noći. Zamračene prostorije bez sunca potiču umor i proizvodnju melatonina pa boravak u tamnim, mračnim prostorijama tijekom dana može dovesti do problema sa spavanjem.³

Vitamin D

Vitamin D je važan za ljudski organizam jer na prirodan način jača imunitet, održava tjelesnu težinu, regulira raspoloženje, a ključan je za očuvanje kostiju te za zdravlje kože, srca, živaca i zubiju.

Vitamin D se naziva i sunčevim vitaminom jer je sunce najveći izvor vitamina D. Kada boravimo na suncu, UVB zrake prodiru u površinski sloj kože i tijelo samo stvara vitamin D. Kratak boravak na suncu bez zaštite dovoljan je da tijelo proizvede potrebnu dozu vitamina D. Trebalo bi napraviti vremenski razmak između izlaganja suncu, a osobe svjetlije puti će nakon 5 do 10 minuta na suncu nekoliko puta tjedno dobiti dovoljno vitamina D.³

Raspoloženje

Izlaganje sunčevoj svjetlosti potiče oslobađanje hormona serotonina, poznatog kao hormon sreće. Serotonin stimulira kemijske reakcije u mozgu, odnosno stvara pozitivne osjećaje, podiže raspoloženje i pomaže osobi da se osjeća mirno, zadovoljno i fokusirano.

Medicinska stanja

Sunčeva svjetlost može pozitivno djelovati na neka medicinska stanja koja su povezana s deficitom vitamina D i smanjiti rizik od nastanka nekih bolesti. Riječ je o upali crijeva, sistemskom eritematoznom lupusu, tireoiditisu i reumatoidnom artritisu, ali izlaganje mora biti umjereno.² ³

Ipak, budite na oprezu i nikad se nemojte izravno izlagati podnevnom suncu jer riskirate opekline, a u budućnosti i druge negativne posljedice.

Koliko sunca je dovoljno?

Odgovor na to pitanje ovisi o mnogo faktora: dobi, prehrani, mjestu stanovanja, tipu kože, povijesti bolesti itd. Općenito se smatra da je 5 do 15 minuta dovoljno da izvučete maksimum iz sunca, a da ne uzrokujete zdravstvene probleme, ako ste tamnoputi do maksimalno 30 minuta. Ako želite duže boraviti na suncu, adekvatno pripremite tijelo za sunce.⁴

Da biste se pravilno zaštitili od sunca, trebate saznati kakav tip kože imate, a s pripremama kože treba početi na vrijeme, prije samog izlaganja suncu. Ako još uvijek ne znate koji tip kože imate i kako se štititi, provjerite na https://mysun.expert/.

Reference:

¹ www.msdmanuals.com

² www.healthline.com

³ www.webmd.com

⁴ mysun.expert